Mainstream nove generacije
No prije nego što se dotaknemo samih performansi, ono što nas ovdje posebno zanima su tehnološke novosti koje donosi najnovija generacija grafičkih čipova. Naime, sada konačno na tržištu imamo mainstream kartice iz Nvidije i AMD-a s podrškom za najnovije tehnologije i temeljene na najnovijim arhitekturama, odnosno najnaprednijim grafičkim čipovima. Što se tiče Nvidije, riječ je o Ada Lovelace arhitekturi, dok nasuprot tome kod AMD-a imamo najnoviju RDNA 3 arhitekturu.
Zapravo je ključno pitanje, što tehnološki gledano očekujemo od moderne mainstream grafičke kartice 2023. godine? Mnoge novosti koje donosi najnovija generacija grafičkih kartica nisu nužno i isključivo vezane uz performanse u igrama. Pokušat ćemo ovdje pobrojati neke od ključnih tehnoloških osobina novijih kartica i potom se malo pozabaviti samim arhitekturama grafičkih čipova i glavnim razlikama između AMD-ove i Nvidijine arhitekture.
Kao i uvijek kada su u pitanju grafički procesori najnovije generacije, sve počinje od odgovarajuće podrške za trenutno najaktualnije verzije API-ja (Application Programming Interface), od kojih je danas najvažniji za performanse u igrama upravo Direct X.
Premda ovdje nema toliko novosti u odnosu na grafičke procesore prethodne generacije, sve najnovije kartice redom podržavaju Direct X 12 Ultimate (12_2) i posjeduju naprednu podršku za Ray tracing. Podržane su i druge verzije modernih API-ja poput Vulkana 1.3 i Open GL-a 4.6, no DX 12 Ultimate je svakako najvažniji.
Nadalje, najnovija generacija grafičkih procesora iz AMD-a i Nvidije donosi i osjetno poboljšane multimedijalne mogućnosti. Ovdje prije svega mislimo na sada dostupnu mogućnost hardverske akceleracije dekodiranja AV1 video sadržaja, što je svakako od velikog značaja.
Na taj način svi najmoderniji grafički procesori omogućuju svestranu podršku za akceleraciju kodiranja i dekodiranja uz korištenje najmodernijih kodeka, bilo da je riječ o AV1, H.265 i H.264 sadržaju.
Nadalje, najnovija generacija AMD-ovih grafičkih kartica posjeduje i Radiance Display Engine koji prije svega donosi punu podršku za DisplayPort 2.1, što omogućuje prikaz slike na 8k rezoluciji pri 165 Hz ili 4k pri 480 Hz putem jednog kabela. Pritom postoji mogućnost korištenja 12-bitnog prikaza boja po kanalu. Na ovaj način najnovije Radeon kartice podržavaju oba najmodernija priključka za prikaz slike DisplayPort 2.1 i HDMI 2.1, dok Nvidijine kartice nove generacije podržavaju HDMI 2.1, ali ne i DisplayPort 2.1.
Koliko videomemorije nam treba?
S obzirom na sve veće i veće zahtjeve najnovijih i najzahtjevnijih igara po pitanju videomemorije, količina i brzina dostupne videomemorije kod mainstream kartica svakako je tehnološki iznimno značajna osobina najnovijih kartica.
Pritom sve najnovije kartice koriste brzu GDDR6 videomemoriju ili (poput nekih Nvidijinih modela) još bržu GDDR6X videomemoriju. Kada govorimo o količini dostupne videomemorije, AMD nam kod nekih modela nudi i do 16 GB. Nvidia po tom pitanju nažalost zaostaje, no smatramo kako je svakako poželjno da moderna mainstream grafička kartica krajem 2023. godine posjeduje barem 12 ili, još bolje, 16 GB videomemorije.
Ovo omogućuje adekvatan kapacitet za spremanje tekstura visoke rezolucije, što u velikoj mjeri utječe na kvalitetu 3D prikaza u igrama. U slučaju nedovoljne količine videomemorije može doći do osjetnog pada performansi, s obzirom da se onda koristi daleko sporija sistemska RAM memorija za spremanje tekstura. Drugim riječima, jednostavno nećete moći koristiti teksture visoke rezolucije.
Zanimljivo je naglasiti kako nova generacija grafičkih kartica nije donijela i podršku za najnoviju verziju PCI Express sabirnice, odnosno PCIe 5.0 koju podržavaju mnoge novije matične ploče i procesori. Podsjetimo, PCI Express je brzo sučelje koje grafičke kartice već duži niz godina koriste za komunikaciju s drugim dijelovima računala. Dakle, sve najnovije kartice i dalje koriste PCIe 4.0 x16 brzinu sučelja s ukupnom propusnošću od 32 GB/s. Što se tiče mainstream kartica, ova brzina sučelja je i dalje više nego dovoljna.
Upscaling tehnologije - nužno zlo!
Osim toga, sve veću ulogu kod modernih grafičkih kartica počele su igrati odgovarajuće upscaling tehnologije. Pojednostavljeno rečeno, radi se o tehnologijama koje omogućuju da grafički procesor renderira sliku na nižoj rezoluciji koja se potom uz određeni manji gubitak u kvaliteti prikazuje na nazivnoj, višoj rezoluciji vašeg monitora. Na taj način je moguće ostvariti bolje performanse.
Što se tiče Nvidije, najnovije kartice RTX 4000 serije donose ekskluzivnu podršku za Nvidijinu upscaling tehnologiju DLSS3. Nvidia se oslanja na posebne AI hardverske sklopove prilikom samog upscalinga, a najnovija DLSS3 verzija donosi i mogućnosti samostalnog nekonvencionalnog generiranja novih sličica (frameova) koje se umeću između klasično renderiranih frameova sa ciljem poboljšanja performansi i postizanja boljeg, fluidnijeg osjećaja u igri.
Kada govorimo o AMD-u, aktualna je još uvijek njihova tehnologija FSR2, no AMD je već najavio novu generaciju svoje upscaling tehnologije FSR3 koja se pojavila nedavno i prvenstveno donosi sličnu mogućnost generiranja novih frameova koju imamo kod Nvidijine DLSS3 tehnologije. Nešto detaljnije vezano uz ove tehnologije možete pročitati u pripadajućem okviru. Ključno je napomenuti kako Nvidijina DLSS3 radi isključivo s Nvidijinim karticama (neke mogućnosti su ekskluzivno dostupne vlasnicima RTX 4000 kartica), dok AMD-ova FSR tehnologija radi sa svim modernim karticama.
Intel je također razvio svoju posebnu upscaling tehnologiju pod nazivom XeSS.
Kako smo testirali - Najnovije igre i Ray tracing
Mainstream grafičke kartice testirali smo na testnom računalu koje se sastojalo od Intelovog procesora Core i5 13600K, 32 GB DDR4 3.600 MHz radne memorije i PCIe SSD-a kapaciteta od 1 TB.
Prilikom testiranja koristili smo neke uobičajene softverske alate poput 3DMarka, kao i velik broj najzahtjevnijih igara. Također smo ekskluzivno testirali s najnovijom i iznimno zahtjevnom hit igrom Starfield. Veliku pažnju smo prilikom testiranja poklonili i testiranju performansi s uključenim Ray tracingom. Koristili smo integrirane benchmark alate kod igara koje ih posjeduju, a u suprotnom smo sami testirali na pojedinom posebno zahtjevnom dijelu igre pomoću aplikacije Afterburner.
Kartice smo testirali na tri najpopularnije rezolucije, a verzije upravljačkih programa prilikom testiranja bile su Adrenalin 23.9.1 za AMD-ove kartice i 537.13 verzija upravljačkih programa za Nvidijine kartice. Prilikom testiranja koristili smo Windows 11 Pro 22H2 s uključenom opcijom Game mode. Također je prilikom testiranja bila uključena opcija Resizable Bar.
Nvidijine kartice RTX 4000 serije temelje se na najnaprednijoj arhitekturi Ada Lovelace koja je svoju premijeru doživjela protekle godine s RTX 4090. Ova se arhitektura odlikuje iznimno energetski učinkovitim računalnim jedinicama, naprednom podrškom za Ray tracing, kao i podrškom za DLSS3
RDNA 3 vs. Ada Lovelace - sudar najmodernijih arhitektura današnjice
Sada dolazimo do ključnih razlika između dvije najmodernije arhitekture na kojima su temeljeni najnoviji mainstream grafički procesori iz AMD-a i Nvidije. Odmah na početku valja reći kako je prva i najveća razlika u tehnologiji izrade samih grafičkih čipova. Naime, Nvidia se i dalje oslanja na klasičan monolitni pristup kod svih svojih grafičkih procesora najnovije generacije, dok AMD kod većine RDNA 3 grafičkih procesora koristi chiplet tehnologiju. Drugim riječima, grafički se procesor sastoji od više manjih dijelova, tzv. chipleta koji onda zajedno čine funkcionalno i tehnološki jednu cjelinu. Jedina iznimka po ovom pitanju kod novih AMD-ovih grafičkih procesora je Radeon RX 7600, koji se temelji na grafičkom procesoru Navi 33 kod kojeg se ne koristi chiplet tehnologija izrade.
Nadalje, Nvidia za sve svoje najnovije grafičke procesore koristi najmoderniji TSMC-ov 5 nm proces posebno prilagođen za Nvidijine grafičke čipove. Ovo omogućuje manju površinu samih grafičkih procesora, veću gustoću tranzistora, bolju energetsku učinkovitost i viši radni takt.
AMD-ov grafički procesor srednje klase Navi 32 temelji se na chiplet dizajnu koji uključuje jedan veći GCD (Graphics Compute Die) čip i četiri manja MCD (Memory Cache Die) čipa
AMD kod svojih RDNA 3 grafičkih procesora za glavni GCD (Graphic Compute Die) dio koristi 5 nm proizvodni proces, no ostali dijelovi poput MCD-ova (Memory Cache Die) proizvedeni su korištenjem jeftinijeg 6 nm procesa. Osim toga, već spomenuti Radeon RX 7600 koristi grafički čip Navi 33 koji je izrađen korištenjem isključivo 6 nm proizvodnog procesa.
Ukupno gledano, Nvidijini grafički čipovi najnovije generacije su energetski učinkovitiji i rade na višim radnim taktovima.
Kako se tijekom godina povećala kompleksnost i zahtjevnost računalnih operacija, bilo da su u pitanju igre ili neke druge aplikacije, tako se osjetno povećao značaj i utjecaj brzih priručnih memorija na same performanse. Svaki moderan grafički procesor posjeduje dosta kompliciranu strukturu brzih priručnih memorija na samom čipu. Ukupan kapacitet i brzina ovih predmemorija značajno utječu na performanse.
Nvidia je s Ada Lovelace generacijom grafičkih čipova višestruko povećala kapacitet L2 cachea (8-10 puta!). S druge strane, AMD koristi L3 cache prozvan Infinity cache, koji je kod RDNA 3 čipova dodatno unaprijeđen i donosi još veću memorijsku propusnost.
Ray tracing i AI su budućnost
Ray tracing mogućnosti postale su sve važniji dio arhitekture modernih grafičkih procesora. Nvidia se kod svojih kartica RTX 4000 serije oslanja na najnoviju, treću generaciju Ray tracing jezgri koje su dodatno unaprijeđene. Sve veći dio čipa zauzimaju i zasebni AI hardverski sklopovi koje Nvidia naziva Tensor jezgre. AI sposobnosti ovih jezgara koriste se za prikaz slike kod DLSS tehnologije.
AMD također kod svih RDNA 3 grafičkih procesora po prvi put integrira zasebne AI akceleratore za ubrzavanje operacija poput množenja matrica. Poboljšane su i Ray tracing jedinice, sada u svojoj drugoj generaciji. Valja napomenuti kako Nvidia s Ada Lovelace generacijom čipova uvodi i tzv. Optical Flow akcelerator koji služi za AI generiranje frameova, što je dio već spomenute DLSS3 tehnologije.
Ključni dijelovi grafičkog procesora zaduženi za izvođenje brojnih računalnih operacija svakako su računalne jedinice (CU). Ove se jedinice sastoje od velikog broja shaderskih procesora koji mogu izvršavati zadane izračune. Nvidijina i AMD-ova arhitektura se po tom pitanju dosta razlikuju, pa nije primjereno uspoređivati broj shaderskih procesora na grafičkim čipovima različitih proizvođača i arhitektura.
AMD je s RDNA 3 generacijom čipova uveo određenu novost po pitanju mogućnosti svojih računalnih jedinica u smislu da FP32 jedinice sada mogu istovremeno izvršavati dvije operacije, što AMD naziva Dual Issue SIMD. Ovi procesori mogu obraditi dvije instrukcije prilikom svakog podatkovnog puta, što barem u teoriji rezultira s dvostruko većom stopom instrukcija u odnosu na RDNA 2 grafičke procesore. Nvidia je već s prethodnom generacijom svojih Ampere grafičkih procesora uvela ovakvu mogućnost tako da sada svi moderni grafički čipovi podržavaju ovakvu funkcionalnost.
U konačnici, vidljivo je kako Nvidijina najnovija arhitektura Ada Lovelace posjeduje učinkovitije shaderske procesore, donosi ogroman L2 cache i okrenuta je prema Ray tracingu i AI akceleraciji. AMD se pak oslanja na chiplet dizajn i polako poboljšava Ray tracing i druge mogućnosti, te nudi moćnije klasične rendering mogućnosti, a jak AMD-ov adut svakako predstavlja Infinity cache. U svakom slučaju, chiplet dizajn bi trebao donijeti određene prednosti AMD-u, ponajprije u budućnosti kako se bude razvijao.
Navi 33 i Ada 107 - ulaznice u svijet modernih grafičkih čipova
Idemo sada detaljnije vidjeti kakve su konkretne osobine Nvidijinih i AMD-ovih grafičkih procesora najnovije generacije. Krenut ćemo od nominalno cjenovno najpovoljnijih mainstream kartica nove generacije AMD-ovog Radeona RX 7600 i Nvidijine RTX 4060. Ovo su trenutno najjeftinije grafičke kartice nove generacije, smještene u donju srednju klasu sa cijenom od otprilike 300-tinjak eura.
Radeon RX 7600 temelji se na grafičkom procesoru Navi 33 koji je najmanji RDNA 3 čip nove generacije ukupne površine 204 mm², a izrađen je u 6 nm proizvodnom procesu. Ključne osobine ovog grafičkog čipa uključuju 2.048 shaderskih procesora, 112 teksturnih jedinica, prilično respektabilnih 64 ROP jedinica i 32 RT jezgre. Nvidijin grafički procesor AD107 koji pogoni RTX 4060 kartice još je manji od Navi 33 čipa i prvenstveno se ističe vrlo malom potrošnjom energije od svega 115 W. Ukupna površina mu iznosi 159 mm², a posjeduje 3.072 shaderska procesora (CUDA jezgre), 96 teksturnih jedinica, 48 ROP jedinica, te 32 Ray tracing i 96 Tensor jezgri.
Oba ova grafička procesora koriste 128-bitnu memorijsku sabirnicu, a količina dostupne videomemorije iznosi 8 GB. Ukoliko usporedimo ove specifikacije, dolazimo do zaključka kako je Nvidijin AD107 grafički procesor energetski nešto učinkovitiji, te kako posjeduje više shaderskih procesora, premda ove vrijednosti nisu u potpunosti direktno usporedive. S druge strane, AMD-ov Navi 33 ima više ROP i teksturnih jedinica, što bi mu trebalo omogućiti više „sirove snage“ i potencijalno bolje performanse. Ipak valja napomenuti kako Nvidijin AD107 grafički čip radi na višem radnom taktu, čime donekle nadoknađuje manjak ROP jedinica.
Rezultati: testiranja u Time Spy testu popularnog 3DMarka dobro oslikavaju trenutne performanse mainstream kartica
Što je s Intelom? Isplate li se Arc grafičke kartice?
Kao što je mnogima poznato, Intel je prošle godine predstavio svoje prve Arc grafičke kartice. Mi smo ranije ove godine imali priliku testirati Intelovu Arc A750 grafičku karticu. Zaključili smo tada kako ova kartica ima dobar potencijal, ali su joj performanse dosta neujednačene, a Intelovi upravljački programi još nisu dovoljno razvijeni. Je li se nešto promijenilo nakon nekoliko mjeseci?
Recimo prvo kako je Intel ubrzano tijekom ove godine predstavljao nove verzije upravljačkih programa koje su znatno poboljšale performanse i funkcionalnost Intelovih grafičkih kartica. Konkretno, na primjeru Arc A750 imali smo priliku vidjeti porast performansi od 10-20% u pojedinim igrama. Međutim, performanse su i dalje dosta neujednačene. Kako god bilo, upravljački programi su sada daleko „podnošljiviji“, ali i daleko od savršenih.
U međuvremenu je cijena Arc A750 kartica dosta pala, pa ih sada možete pronaći za nekih 250 eura. Usprkos tome, ne bismo većini gamera preporučili ovu karticu. Smatramo kako će AMD-ove i Nvidijine mainstream kartice nove generacije ipak ponuditi bolje i ujednačenije performanse i daleko „zrelije“ upravljačke programe. Ukoliko ste pomalo avanturistički raspoloženi i želite uštedjeti još koji euro, Intelova Arc A750 kartica je doista zanimljiv odabir u segmentu donje srednje klase.
Zlatna sredina
Za one koji žele nešto bolje mogućnosti od svoje mainstream grafičke kartice, trenutno u nekakvoj cjenovnoj klasi od 400-500-tinjak eura, što se tiče najnovijih kartica, mogu birati između AMD-ovog Radeona RX 7700 XT i Nvidijine RTX 4060 Ti. Ove kartice već pogone osjetno moćniji grafički procesori, posebno kada govorimo o Radeonu RX 7700 XT.
Naime, ova se AMD-ova kartica temelji na grafičkom procesoru Navi 32, istom onom kojeg nalazimo i kod brže 7800 XT kartice. U ovom slučaju je samo riječ o malo oslabljenoj verziji ovog čipa koja ukupno posjeduje 3.456 shaderskih procesora, 216 teksturnih jedinica, 96 ROP jedinica i 54 Ray tracing jezgre. Ovdje nalazimo i daleko napredniji memorijski podsustav koji uključuje 192-bitnu memorijsku sabirnicu i 12 GB GDDR6 videomemorije. Maksimalna potrošnja energije ovdje pak iznosi već osjetnijih 245 W.
Nvidijina kartica RTX 4060 Ti temelji se na osjetno manjem i na papiru nešto slabijem grafičkom procesoru AD106. Ovaj grafički procesor koristi napredan 5 nm proizvodni proces, što mu omogućuje visoke radne taktove i potrošnju od svega 160 W. Posjeduje 4.352 shaderska procesora, 136 teksturnih jedinica, 48 ROP jedinica i 43 Ray tracing jezgre. Memorijska sabirnica je ipak ista kao i kod RTX 4060, što znači 128-bitna, a RTX 4060 Ti dolazi u dvije verzije s ukupno 8 ili 16 GB videomemorije. Ovdje je posve jasno kako Radeon RX 7700 XT karticu na papiru pogoni moćniji grafički čip s osjetno većom memorijskom propusnošću, dok je RTX 4060 Ti dosta konkurentna po pitanju računalne snage, Ray tracing podrške i troši manje energije.
Nvidijina kartica RTX 4060 Ti temelji se na prilično malom i energetski štedljivom grafičkom procesoru AD106 koji, međutim, nije dovoljno moćan za ovu klasu mainstream kartica
Radeon RX 7800 XT trenutno je najmoćnija RDNA 3 kartica srednje klase. Posjeduje ukupno 60 računalnih jedinica, a dolazi i s velikih 16 GB GDDR6 memorije
Najmoćnije mainstream uzdanice
Konačno dolazimo do najnaprednijih mainstream grafičkih procesora današnjice koji pogone trenutno najmoćnije mainstream kartice nove generacije - Radeon RX 7800 XT i RTX 4070. Ovdje već govorimo o karticama od 600 eura i više, tako da s pravom očekujemo osjetno veću grafičku moć.
Općenito gledano, i ovi grafički procesori samo naglašavaju već ranije zamijećene razlike između AMD-ovih i Nvidijinih mainstream kartica najnovije generacije.
AMD-ov Radeon RX 7800 XT posjeduje najmoćniju verziju Navi 32 grafičkog procesora s ukupno 60 računalnih jedinica, 3.840 shaderska procesora, 240 teksturnih jedinica, 96 ROP jedinica i 60 Ray tracing jezgri. Radeon 7800 XT također posjeduje velikih 16 GB videomemorije uz korištenje 256-bitne memorijske sabirnice što jamči odgovarajuću memorijsku propusnost. Ovdje je već riječ o osjetno većem grafičkom procesoru (346 mm²) koji troši poprilično mnogo energije (263 W). Nasuprot njemu, konkurentska Nvidijina RTX 4070 temelji se na nešto manjem grafičkom čipu AD104 (296 mm²) i troši manje energije (oko 200 W). Ovaj Nvidijin grafički čip posjeduje impresivnih 5.888 shaderskih procesora, 184 teksturne jedinice, 64 ROP jedinice, kao i 46 Ray tracing i 184 Tensor jezgri.
Ukupna količina videomemorije ovdje iznosi 12 GB, a memorijska sabirnica je 192-bitna. Međutim, valja naglasiti da Nvidia kod RTX 4070 kartice koristi bržu GDDR6X memoriju.
Vidljivo je kako ovdje Radeon RX 7800 XT izgleda osjetno moćnije kada su u pitanju klasične mogućnosti renderiranja piksela, a dolazi i s 16 GB videomemorije. S druge strane, RTX 4070 ima svoje adute po pitanju računalne snage i napredne Ray tracing podrške, a i osjetno je energetski učinkovitija.
Popularni: Far Cry 6 moći ćete bez problema igrati s mainstream karticom, čak i uz korištenje Ray tracing efekata
FSR3 vs. DLSS3 - tko odnosi pobjedu u dvoboju upscaling tehnologija?
Usporedo sa stalnim hardverskim nadmetanjem, Nvidia i AMD u posljednjih nekoliko godina vode ljutu bitku i po pitanju popratnih softverskih tehnologija. Posebice ovdje mislimo na upscaling tehnologije DLSS (Deep Learning Super Sampling) i FSR (Fidelity Super Resolution).
Ključna zadaća ovih tehnologija do sada je bila renderiranje slike na nižoj rezoluciji i potom skaliranje na višu, obično nazivnu, rezoluciju monitora uz određeni gubitak u kvaliteti slike. Sve radi postizanja boljih performansi.
Nvidia je pak s aktualnom DLSS3 tehnologijom (u međuvremenu unaprijeđenom na 3.5) uvela novost u obliku samostalnog generiranja frameova. Bolje rečeno, interpolacije ili dupliciranja frameova, kako god hoćete. Ovi se frameovi potom „umeću“ između „pravih“ klasično renderiranih frameova radi postizanja boljeg, fluidnijeg osjećaja u igri.
Za ovu namjenu Nvidia koristi Optical Flow Accelerator i zasebne AI sklopove. Trenutno samo najnovije Nvidijine RTX 4000 kartice podržavaju DLSS3 tehnologiju i generiranje frameova.
AMD je taman prije završetka pisanja ovog teksta predstavio svoju FSR3 tehnologiju koja slično kao i DLSS3 donosi mogućnost generiranja frameova i trenutno je podržana u samo dvije igre. Razlika je u tome što AMD-ova FSR3 tehnologija ne koristi zasebne AI sklopove i u principu radi s bilo kojom modernom grafičkom karticom od AMD-a, Nvidije ili čak Intela. AMD također nudi tzv. Fluid Motion Frame tehnologiju koja je tek u eksperimentalnoj fazi i omogućuje RDNA 3 karticama generiranje frameova, teoretski za bilo koju igru, putem profila u kontrolnom panelu upravljačkih programa.
U konačnici je jasno kako je DLSS3 trenutno podržana u osjetno većem broju igara i kako djeluje naprednije. No po našem mišljenju, generiranje, odnosno interpolacija frameova, nije osobito korisna jer u startu zahtijeva 60 FPS ili više za optimalan rad bez neželjenih artefakata, a pritom uzrokuje povećanja ulaznog kašnjenja („input lag“), što znači da se u pravilu mora koristiti s nekom od tehnologija za otklanjanje ovog problema (Nvidia Reflex, Amd Anti-Lag).
Radeon RX 7600 vs. RTX 4060 - tko ima najbolju karticu za 300 eura?
Nakon što smo naveli ključne razlike u arhitekturi i glavne značajke i osobine svih najnovijih mainstream kartica iz AMD-a i Nvidije, vrijeme je da doznamo ono najvažnije, odnosno na koji način sve ove tehnološke značajke utječu na konkretne performanse u igrama. Ovoga puta smo dodatno proširili broj testnih aplikacija i igara, uključujući neke od najnovijih igara poput hit igre Starfield. Više o samim detaljima testiranja i korištenoj hardverskoj platformi možete pročitati u posebnom okviru koji prati ovaj tekst.
U kategoriji kartica donje srednje klase glavni konkurenti su Radeon RX 7600 i RTX 4060. Ove kartice predstavljaju nekakvu ulaznicu u svijet najmodernijih grafičkih čipova s početnom cijenom od 300 eura. Moramo priznati kako nas je ovdje Nvidijina RTX 4060 kartica ugodno iznenadila. Troši vrlo malo energije, omogućuje pristojne performanse, posebno na 1.080p rezoluciji, te donosi naprednu podršku za Ray tracing i podršku za DLSS3. Posebno se iskazala vrlo dobrim Ray tracing performansama za ovu cjenovnu klasu. Nažalost, osjetno je skuplja od Radeona RX 7600.
AMD-ova se kartica može pronaći već za okruglih 300 eura i u pravilu je brža od RTX 4060, posebno na 1.080p. Razlike ipak nisu velike, a performanse se dosta razlikuju od igre do igre. Primjerice, AMD-ova kartica je dosta brža u Starfieldu. S druge strane, RTX 4060 je osjetno brža ukoliko uključite Ray tracing. Ray tracing performanse su kod Radeona RX 7600 prilično loše. Nvidijina RTX 4060 je i daleko energetski učinkovitija, premda obje ove kartice nisu veliki potrošači. U ovom dvoboju donje srednje klase ipak bismo blagu prednost dali AMD-ovoj kartici. Prije svega zašto što je osjetno jeftinija, a to je čini isplativijom. No RTX 4060 svakako ima svoje prednosti.
Nvidijina DLSS3 tehnologija trenutno je ekskluzivno dostupna vlasnicima RTX 4000 serije kartica, a ističe se posebnom mogućnošću generiranja frameova, pri čemu se za ovu funkciju koriste mogućnosti zasebnih AI sklopova
Radeon RX 7700 XT vs. RTX 4060 Ti - jednosmjerna ulica
Za razliku od prilično neizvjesnog dvoboja u donjoj srednjoj klasi, nekakva uobičajena mainstream kategorija ponudila je daleko manje neizvjesnosti. U ovom slučaju je nedavno predstavljeni AMD-ov Radeon RX 7700 XT nedodirljiv u odnosu na RTX 4060 Ti. Nvidijina RTX 4060 Ti je bez konkurencije trenutačno najmanje isplativa grafička kartica najnovije generacije.
Radeon RX 7700 XT je osjetno brži, a pritom posjeduje i znatno više (12 GB) videomemorije. Istina, ova AMD-ova kartica je trenutačno i nešto skuplja, ali rekli bismo s pravom.
Ključan problem Nvidijine RTX 4060 Ti je iznimno visoka cijena za performanse koje nudi gamerima. Pritom posjeduje svega 8 GB videomemorije i ima 128-bitnu memorijsku sabirnicu koja osjetno ograničava performanse na 1.440p rezoluciji. Jedina prednost Nvidijine kartice je osjetno manja potrošnja energije. Niti Ray tracing performanse nas kod RTX 4060 Ti nisu osobito oduševile, premda je s uključenim Ray tracingom koliko-toliko usporediva s Radeonom RX 7700 XT.
Međutim, u Starfieldu Nvidijina RTX 4060 Ti prosječno zaostaje za nekih 20-etak FPS-a za Radeonom RX 7700 XT, što je enormna razlika. Možda bi 16 GB verzija RTX 4060 Ti postigla bolji rezultat, no nismo je imali priliku testirati. Mada čisto sumnjamo. Nvidijin grafički procesor AD106 je jednostavno preslab za mainstream klasu kartica od 500 eura.
Napredne mogućnosti po pitanju Ray tracinga sve su važnija osobina modernih grafičkih kartica. Poznata igra Cyberpunk 2077 koristi brojne Ray tracing efekte i poprilično je zahtjevna
Radeon RX 7800 XT vs. RTX 4070 - „mrtva“ utrka?
Najintrigantniju bitku svakako vode dvije najmoćnije mainstream kartice najnovije generacije Radeon RX 7800 XT i Nvidijina RTX 4070. Pritom, istini za volju, ove kartice svojom cijenom od preko 600 eura gotovo i više ne možemo svrstati u mainstream kategoriju.
U ovom srazu svaka od dvije konkurentske kartice ima dosta izražene prednosti i nedostatke. Krenemo li od same „sirove“ snage i brzine, Radeon RX 7800 XT je u prednosti. U većini slučajeva predstavlja bržu karticu. Ponajprije gledajući performanse na sve popularnijoj 1.440p rezoluciji.
U nekim igrama je čak i osjetno brži (Starfield, Cyberpunk 2077). S druge strane, slika se dosta mijenja prilikom korištenja Ray tracing efekata, kada RTX 4070 u pravilu nudi bolje performanse. Međutim, zanemarimo li nekoliko igara, razlike između ove dvije kartice u principu nisu velike.
Nvidijina kartica, mora se reći, troši osjetno manje energije. Određeni adut Nvidijine kartice je i podrška za DLSS3. Isto tako, Nvidijini upravljački programi su trenutno nešto dorađeniji i stabilniji, što je i bilo za očekivati. Ipak je Radeon RX 7800 XT tek nedavno predstavljen. Konačno, recimo kako je Radeon RX 7800 XT - gledajući trenutne cijene - isplativija kartica. U prosjeku je jeftiniji, nešto brži i nudi više videomemorije (16 vs. 12 GB). Međutim, Nvidijina RTX 4070 je vrlo dobra mainstream kartica koja itekako ima svoju težinu.
starfield: je najnovija i prilično grafički zahtjevna igra u kojoj trenutno AMD-ove kartice postižu bolje performanse
Najnovije: mainstream kartice svakako su skuplje nego ranije, tako da ćete za bržu karticu morati izdvojiti i do 500 eura
Isplate li se najnovije mainstream kartice?
Kad podvučemo crtu, moramo reći kako nas se nove mainstream kartice nisu pretjerano dojmile. Vidljivo je kako su tektonski poremećaji proteklih nekoliko godina na tržištu grafičkih kartica itekako ostavili traga na novu generaciju kartica. Cijene su „debelo“ otišle gore. Za nekakvu karticu donje srednje klase sada ćete morati izdvojiti minimalno 300 eura. Po nama previše. Nadalje, teško nam je pokazati prstom i označiti pojedinu karticu nove generacije koja se posebno ističe impresivnim omjerom cijene i mogućnosti. Jednostavno nedostaje zaista isplativih kartica. Štoviše, neke (čitaj: RTX 4060 Ti) je teško preporučiti bilo kome s obzirom na izrazito loš omjer cijene i performansi.
Nedavno predstavljeni AMD-ovi Radeoni RX 7700 XT i 7800 XT potencijalno predstavljaju najisplativije mainstream kartice nove generacije, iako bismo i tu voljeli vidjeti nižu cijenu. No AMD mora pod hitno srediti upravljačke programe za ove kartice. Nema nikakvog razloga zbog kojeg bi vam za ove nove kartice trebao zaseban upravljački program. Isto tako, prilikom testiranja naišli smo na određene probleme u vidu artefakata u prikazu i nestabilnosti u radu. Sve do situacije kada pokušaj overclockiranja videomemorije završava crnim ekranom i potrebom resetiranja računala.
Sve u svemu, najnovija generacija mainstream kartica nije gamerima donijela ono najvažnije - brze i posebno isplative kartice. Međutim, ako trenutno želite tehnološki najmoderniju mainstream karticu, onda jednostavno nemate previše izbora.
Nedavno predstavljena AMD-ova upscaling tehnologija FSR3 donosi brojne novosti koje uključuju famoznu mogućnost generiranja, odnosno interpolacije dodatnih frameova
