Javljam Vam se sa jednim pitanjem koje me pomalo zabrinulo.
Je li istina da OpenAI i druge AI tvrtke trajno pohranjuju sve korisničke podatke, uključujući izbrisane razgovore? Zar nismo mi kao korisnici zaštićeni GDPR uredbom koja je na snazi u Europskoj uniji?
Srdačan pozdrav,
Goran, Zagreb
Pozdrav Gorane,
Nedavna odluka američkog suda nalaže OpenAI-ju da trajno čuva sve korisničke podatke, uključujući promptove, odgovore i čak prethodno izbrisane razgovore, bez obzira na korisničke ugovore, interne politike brisanja ili zakone o privatnosti poput europskog GDPR-a. Ova odluka je donesena zbog tužbe The New York Timesa, a cilj je očuvanje potencijalnih dokaza o povredi autorskih prava. Praktično, to znači da se svi promptovi, odgovori, dokumenti i slike koji su prošli kroz sustav moraju čuvati dok sud ne odluči drukčije.
S druge strane, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u EU strogo zabranjuje zadržavanje osobnih podataka dulje nego što je nužno za svrhu zbog koje su prikupljeni. GDPR također daje korisnicima pravo na brisanje podataka (pravo na zaborav), zahtijeva minimalizaciju podataka i jasno definirane svrhe obrade. Posebno je problematično ako AI alati procesuiraju ili pohranjuju osobne podatke iz e-mailove, cloud dokumente ili slike, a bez izričitog pristanka korisnika i jasne svrhe njihove pohrane.
Dakle, prema američkoj sudskoj odluci, OpenAI i druge AI tvrtke moraju trajno čuvati sve korisničke podatke koji prolaze kroz njihove sustave, što uključuje tekstove, dokumente, slike i druge datoteke koje korisnici šalju ili generiraju putem AI alata. To znači da ako korisnik dozvoli npr. ChatGPT aplikaciji čitanje e-mailova, dokumenata ili slika, ti podaci će biti trajno pohranjeni na američkim serverima zbog mogućeg sudskog spora, čak i ako korisnik zatraži njihovo brisanje ili to zahtijeva GDPR.
Sudsku odluku sutkinje Ona T. Wang (USMJ, SDNY) pogledajte na linku: https://bit.ly/NYT-OpenAI
Sada svaki korisnik mora odlučiti želi li izložiti svoje promptove, glasovne zapise, datoteke i fotografije trajnom AI arhiviranju.
Koristite li mobilne AI aplikacije, vrlo vjerojatno je da ste takvoj aplikaciji već dozvolili čitanje svojih mailova. Ranijih dana rekli bismo Vam jednostavno - anonimizirajte podatke i pazite što šaljete ChatGPT-u. No čini se kako je sada svaka anonimizacija podataka potpuno besmislena. Čak i kada ne želite koristiti ništa od svega spomenutog, danas vam je neophodan mail. Zamislite sada samo situaciju gdje vaš liječnik koristi LLM kojem je dozvolio čitanje maila kako bi mu AI odradio trijažu među primljenim e-mail porukama, a vi ste liječniku, kao pouzdanom, poslali mailom upit o novom nalazu koji ste dobili.
Gotovo je nemoguće izbjeći da vaši podaci na ovaj ili onaj način završe u tom košu trajno čuvanih podataka. OpenAI pokušava osporiti ovu odluku na sudu te može doći do promjene režima zadržavanja podataka u budućnosti.
Ne zaboravite kako i aplikacije trećih stana mogu koristiti ChatGPT kao podlogu za svoj AI, pa biste zapravo trebali znati strukturu aplikacije, ali i tko je vlasnik tvrtke koja je napravila tu aplikaciju te procijeniti hoće li u budućnosti aplikacija za koju ste mislili da je 100% domaća biti možda prodana najboljem stranom ulagaču i time dospjeti pod kapu američkih zakona, čak i ako tvrtka nije originalno iz SAD-a, ali možda neka američka tvrtka ima udio vlasništva u tom stranom ulagaču.
Rizik od zloupotrebe podataka eksponencijalno raste sa činjenicom da je svaki sustav potencijalno ranjiv. Odnosno, vašim podacima, osim inženjera i tehničara u AI tvrtkama, pristup može imati i neki zlonamjerni napadač koji je (sasvim slučajno) otkrio propust u AI aplikaciji ili hardveru na kojem se aplikacija pokreće.
