U trenutačnoj geopolitičkoj situaciji, Europljani konačno postaju svjesni da se na mnogim područjima ljudskog djelovanja moraju osloniti isključivo na svoje vlastite snage i postati nezavisni od ostatka svijeta. Ili, kao što bi narod rekao, „Uzdaj se u se i u svoje kljuse“.
Osim svima jasne potrebe za obrambenom samodostatnošću, slične inicijative pokrenute su u brojnim djelatnostima. Zbog svoje iznimne važnosti u suvremenom svijetu, tu sasvim sigurno spada IT tehnologija. Iako smo trenutačno još uvijek prilično daleko od postizanja IT samodostatnosti u odnosu na ostatak svijeta (prije svega SAD-a), dobro je znati da se bar krenulo u tom smjeru.
Je li netko spomenuo da bi kao „top prioritet“ bilo dobro da Europa u svojem vlasništvu ima i globalno priznatu kreditnu/debitnu karticu, a ne da sve bude pod nadzorom Amerikanaca? Pitanje za razmišljanje.
U tekstu koji upravo čitate opisani su napori uloženi na jednom od najčešće korištenih područja IT tehnologije, a to su takozvani uredski paketi. Njihova upotreba u ovakvom ili onakvom obliku (od pojedinih modula do svih dijelova paketa) danas predstavlja nekakav oblik elementarne IT pismenosti, a tvrtke praktično ne mogu funkcionirati bez takve kategorije softvera.
Dosadašnje stanje
Kako bi bilo čim jasnije o kakvom je problemu riječ, sastavimo prvo kratki pregled uredskih paketa.
Na globalnoj razini
- Microsoft 365 (Microsoft Corporation, SAD)
- Google Workspace (Google, SAD)
- Apple iWork (Apple, SAD)
Lokalna tržišta
- WPS Office (Kingsoft Corporation, Kina)
- Zoho Workplace (Zoho Corporation, Indija)
- Hancom Office (Hancom Inc.)
Europsko tržište
- OnlyOffice (Ascensio System SIA, Latvija)
- LibreOffice (The Document Foundation, Njemačka)
- SoftMaker Office (SoftMaker Software GmbH, Njemačka)
Treba primijetiti da prva tri paketa (zapravo prva dva) prema provedenim istraživanjima zauzimaju više od 90% globalnog tržišta, dok su ostalim paketima dostupne „mrvice“.
Od nabrojena tri paketa kojima je „sjedište“ u Europi, prvi od njih ima najbolje podržan rad u Cloud okruženju (OnlyOffice DocSpace), jer po svojem internom načinu funkcioniranja u velikoj mjeri nalikuje Googleovom modelu. Ostala dva europska paketa u tom pogledu nisu na istoj razini.
Za LibreOffice postoji posebna verzija paketa (Collabora Online) nastala u suradnji s programerskom tvrtkom Collabora. U slučaju korištenja takve verzije morate prvo zakupiti svoj vlastiti oblak i onda ga povezati s Collabora Online, što baš i nije super elegantno rješenje.
Drugi paket, SoftMaker Office, zapravo nema pravu mogućnost rada u web pregledniku, nego se sve operacije izvode u „desktop verzijama paketa“, a samo se dokumenti spremaju u oblak.
Pitanje koje se postavlja samo od sebe jest zašto neki od navedena tri paketa nije izabran kao „standardni europski paket“, nego se umjesto toga krenulo u razvoj „potpuno novog rješenja“ pod nazivom Euro-Office. Razlozi se razlikuju od paketa do paketa.
Prije nego krenemo u detaljnije objašnjavanje, istaknimo činjenicu kako je upravo zbog pojave Euro-Officea područje uredskih paketa postalo vrlo dinamično. Do trenutka pojave ovog broja časopisa na kioscima, moglo bi se dosta toga promijeniti u odnosu na stanje u tekstu.
Iako je tehnički najbliže nečemu što se očekuje od standardnog europskog uredskog paketa koji radi u oblaku, OnlyOffice pati zbog svojeg „ruskog porijekla“. Premda je paket formalno registriran u Latviji, veliki dio razvoja (i razvojnog tima) odrađen je u Rusiji. Dovoljan razlog za ostatak Europe da to nikako ne može postati standardni uredski paket. Iako situacija nije tako jednostavna kao što se čini na prvi pogled. Vratit ćemo se uskoro na OnlyOffice.
LibreOffice nije izabran zbog tehničke zastarjelosti. Čak i u spomenutoj varijanti korištenja u suradnji s tvrtkom Collabora, riječ je o pomalo čudnoj implementaciji. Na cloud serverima se zapravo i dalje izvodi desktop verzija paketa, što znači da u pogledu tehničke strane nije riječ o optimalnom rješenju sa stanovišta korištenja resursa servera.
Kad je riječ o paketu SoftMaker Office, problem je u tome što to nije softver u javnom vlasništvu, nego pripada njemačkoj tvrtki. A to se kosi s jednom od polaznih postavki u odabiru standardnog europskog paketa.
https://office.eu/ : Početna adresa na kojoj je „svim korisnicima dostupan“ paket Euro-Office
https://office.eu/ : Na istoj adresi se korisnici mogu zabilježiti za korištenje paketa
Euro-Office
Zbog svega navedenog, odlučeno je da nijedno od postojećih europskih rješenja nije dovoljno dobro da postane standardni uredski paket, nego se krenulo u razvoj novog „Euro-Office“ paketa. Takvu odluku nije donijelo nekakvo političko tijelo u okviru EU-a, nego koalicija većeg broja europskih tehnoloških tvrtki i organizacija otvorenog koda. Neke od tvrtki uključenih u donošenje odluke su (čisto da jednog dana znate tko su „krivci“):
- Nextcloud i IONOS (Njemačka)
- OpenProject (Njemačka)
- Open-Xchange (Njemačka)
- BTactic (Španjolska)
- XWiki i Abilian (Francuska)
- Soverin i Office.eu (Nizozemska)
- Eurostack (europska inicijativa za otvorenu europsku digitalnu infrastrukturu).
EU Drive : Sve datoteke nastale korištenjem paketa podložne su europskim zakonima o zaštiti i sigurnosti paketa
Standardni dijelovi paketa : EU Docs, EU Spreadsheet, EU Presentation i ostalo
I sad dolazimo do izuzetno zanimljivog obrata. S obzirom na to koliko je tvrtki uključeno u priču, nekakav nepristrani promatrač bi lako zaključio kako je sad više desetaka programera (ili bar nekoliko njih potpomognutih vibe codingom) krenulo u nekakav intenzivni razvoj novog uredskog paketa ispočetka. Ali ne, dogodilo se nešto potpuno suprotno. Čime ponovo u priču vraćamo ranije spomenuti paket OnlyOffice!
Euro-Office nastao je jednostavnim prepisivanjem izvornog koda paketa OnlyOffice u vlastiti repozitorij (takozvani fork) i nastavkom rada na njemu. Usput su programeri Euro-Office paketa optužili OnlyOffice programere za netransparentnost, odbijanje vanjskih doprinosa drugih programera, pa čak i za postojanje dijelova originalnog paketa za koje nije dostupan izvorni kod nego su se isporučivali isključivo kao izvršni moduli (takozvani core moduli). Budući da su početni autori projekta bili ruski programeri, zaključak o tome zašto je opasno postojanje izvršnih modula bez uvida u izvorni kod lako možete donijeti sami.
Naravno, takav početak rada na projektu jednostavno nije mogao proći bez problema. Najvažniji su:
Za veliki dio preuzetog koda analizom je utvrđeno da je napisan u ruskim vremenskim zonama. Ne zvuči baš kao neko polazište za potpuni prekid s ruskim utjecajem, iako je istina da se Euro-Office sad temelji u potpunosti na dostupnom izvornom kodu, pa se u njemu mogu otkriti svi sporni sigurnosni problemi.
OnlyOffice je prekinuo partnerstvo s Nextcloudom, koji je godinama korišten kao podrazumijevani cloud servis za rad ovog uredskog paketa. Sve je to također popraćeno sudskim sporom oko cijele situacije, a on je još uvijek u tijeku. Treba vidjeti kako će sve to skupa ispasti na kraju.
Iako podržava i druge formate za zapis podataka, Euro-Office se intenzivno oslanja na Microsoftove formate zapisa podataka, što se baš ne čini kao neka velika tehnološka nezavisnost, zar ne?
Na kraju (možda i najvažnije) kao ključni datum u javnoj dostupnosti paketa najavljen je 9.6.2026. godine, iako je to na kraju ispalo dosta nerealno.
Prve tri točke nećemo detaljnije komentirati, ali za četvrtu moramo odvojiti pokoju rečenicu. Euro-Office je najavljivan kao zamjena za sve druge pakete, pa bi se kao takav trebao moći koristiti u svim mogućim okruženjima. Dakle, i kao cloud rješenje, ali i kao lokalni desktop uredski paket.
U trenutku pisanja ovog teksta, Euro-Office se može koristiti samo kao web rješenje (ne zaboravite, naglasili smo da se situacija brzo mijenja), dok je kao desktop paket s vlastitim instalacijskim paketom još uvijek nedostupan. Istina je da za obje vrste paketa postoji više GitHub repozitorija s kojih se može pokrenuti njihovo preuzimanje (trenutačno 22 repozitorija za različite module) i prevođenje, ali je tu više riječ o programerski orijentiranim stvarima nego o nečem što je zanimljivo prosječnom korisniku.
O postojećim problemima više od svega drugog najbolje govori činjenica kako se na desktop orijentiranu verziju možete samo „zabilježiti“ kako bi vam stizale najnovije informacije o paketu i mogućnosti njegovog preuzimanja (u nekom neodređenom trenutku u budućnosti). Autor teksta je napravio takvu predbilježbu, ali u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije dobio nikakvu iskoristivu povratnu informaciju. Na primjer, datum kada će zaista moći koristiti takvu verziju paketa.
Polazna web adresa sa svim detaljima povezanim s izvornim kodom, dokumentacijom i ostalim sadržajima za paket Euro-Office je https://github.com/Euro-Office. Ako odlučite sami sudjelovati u budućem razvoju, savjeti o ponašanju za suradnike nalaze se na adresi https://github.com/Euro-Office/.github/blob/main/CODE_OF_CONDUCT.md
Ako niste zainteresirani za sam razvoj ili sudjelovanje u razvoju paketa Euro-Office, ali biste htjeli Euro-Office pokrenuti na vlastitom serveru ili infrastrukturi organiziranoj u cloudu, svejedno morate posjetiti prethodnu adresu, kako biste s nje preuzeli izvorni kod i postavili ga (te po potrebi prilagodili) u vlastito okruženje. Iako takav postupak uopće nije trivijalan, bar ćete biti sigurni u to gdje se nalaze vaši podaci. Početna adresa za krajnje korisnike paketa je https://office.eu/. Na ovoj adresi možete ostaviti svoju email adresu kako biste dobili pozivnicu za korištenje paketa. Ako ste već otprije korisnik neke od nabrojenih europskih tvrtki uključenih u inicijativu oko pokretanja Euro-Office paketa (Nextcloud ili IONOS), onda paket možete koristiti preko tih platformi.
Vratimo se na trenutak na dio povezan s izvornim kodom paketa Euro-Office. Ovo je prije svega bitno za programere zainteresirane za sudjelovanje u razvoju i nadogradnji paketa. Dio osnovnih dijelova (jezgra ili core) napisan je u programskim jezicima C++/C zbog brzine izvođenja. Korisničko sučelje je u potpunosti napisano korištenjem dobro poznatih web tehnologija HTML/CSS/JavaScript. Za izradu pojedinih pomoćnih komponenti korišteni su također dodatni programski jezici – prije svega Python.
Ako u okviru Euro-Office paketa želite automatizirati izvođenje određenih zadataka, onda za to možete koristiti isključivo JavaScript. Nema podrške za tradicionalni pristup kao što je korištenje Microsoftove VBA tehnologije, niti za neku drugu alternativu kao što je Python. Ovo bi mogao biti problem ako otprije imate razvijene vrlo komplicirane VBA procedure, jer prevođenje u JavaScript nije baš „pravocrtno“ zbog razlike u objektima dostupnima u ove dvije tehnologije, odnosno u sinkronom/asinkronom izvođenju naredbi. Naravno, kod potencijalnog prevođenja u velikoj mjeri može vam pomoći i neki AI agent.
https://github.com/Euro-Office : Početna adresa za pristup izvornom kodu paketa Euro-Office
Prve reakcije korisnika
Na temelju svega do sada napisanog, jasno je kako prve reakcije korisnika ne mogu biti u potpunosti pozitivne, iako se ne može reći ni da se korisnicima Euro-Office baš nikako ne dopada.
Pohvale korisnika prije svega idu na račun podrške za različite formate zapisa datoteka (od onih u javnom vlasništvu do kompatibilnih s Microsoftom, iako ovaj drugi dio istovremeno smeta nekima, kao što smo već istaknuli), te odlično rukovanje formatiranjem dokumenata (zadržavanjem formata bez raspada dokumenta) kod različitih operacija uvoza i izvoza podataka. Česta boljka dijela uredskih paketa. Ako ste ikada bili prisiljeni otvarati podatke iz različitih izvora, ili ste uredske pakete koristili za pripremu ulaza odnosno kontrolu izlaza u različitim ETL ili ELT procesima, onda sigurno znate koliko je to bitno.
Korisnicima također odgovara što se nije nešto posebno izmišljalo u pogledu korisničkog sučelja, nego je ono vrlo slično poznatim proizvodima Microsofta i Googlea, pa korisnici mogu početi s korištenjem bez nekakve posebne obuke. Ovo je ujedno razlog zašto se u ovom tekstu nismo time posebno ni bavili, nego smo se više usredotočili na ono što se događa ispod „haube“, kao i kontroverzama povezanima s tim dijelom. Istovremeni rad većeg broja korisnika na istom dokumentu - prema prvim analizama - također ide bez poteškoća, a bez ikakvih problema vrlo brzo prolazi osvježavanje sadržaja dijeljenih dokumenata.
Na kraju treba spomenuti - jer je to jedna od ključnih karakteristika za veliki broj europskih korisnika - da se svi dokumenti nastali u paketu Euro-Office garantirano spremaju i čuvaju na serverima unutar EU, čime se izbjegava „curenje“ različitih osjetljivih informacija diljem svijeta.
Negativne kritike prije svega se odnose na kašnjenje u korištenju dijela najavljenih mogućnosti, što smo već detaljno opisali u tekstu. Druga vrlo problematična stvar odnosi se na pravnu pozadinu cijelog sustava – sukobi s izvornim proizvođačem paketa OnlyOffice i svojevrsna nesigurnost u vezi s tim.
SoftMaker Office alternativa
U slučaju da vam ne odgovaraju (prije svega pravne) kontroverze koje trenutačno prate Euro-Office, a nemate nekakvu posebno veliku želju da samostalno prčkate po izvornom kodu paketa niti da sudjelujete u njegovoj nadogradnji, dok istovremeno želite biti proeuropski orijentirani, onda SoftMaker Office može predstavljati vrlo dobru alternativu.
Uredski paket SoftMaker Office dostupan je za sve najvažnije platforme (Windows, macOS, Linux, iOS i Android), a osim javne nedostupnosti programskog koda, od Euro-Officea se također razlikuje po naplati za korištenje. Cijena korištenja paketa iznosi 4,99 eura mjesečno odnosno 49,90 eura godišnje i odnosi se na do pet računala u okviru jednog kućanstva, odnosno na jedno računalo u poslovnom okruženju. Ako imate veći broj računala u tvrtki, onda ukupna cijena može prilično narasti, zbog čega postoje posebni modeli plaćanja za 5, 10, 25 ili više računala. U konačnici sve to nije jeftino, pa treba dobro odvagnuti želite li trošiti novac na nešto za što postoje besplatne alternative.
Dobra strana plaćenih licenci je u tome što s njima automatski dobijete pravo na prevođenje sadržaja dokumenata, odnosno na postavljanje AI upita te korištenje drugih blagodati AI tehnologije. Na primjer, za uplaćenu godišnju pretplatu možete prevesti milijun znakova teksta na druge jezike, odnosno postaviti 5 milijuna znakova u AI upitima. Ideja u pozadini je da u Europi postoji veliki broj jezika, pa zato postoji velika potreba za prevođenjem u praksi.
Iako u stvari danas svi komuniciraju na engleskom jeziku i potpisuju dokumente napisane na tom istom jeziku.
Najnovija verzija paketa SoftMaker Office trenutno je u fazi beta razvoja i kao takva se može besplatno testirati do 31.7.2026. godine. U odnosu na prethodne verzije razlikuje se prije svega u smanjivanju određenih zaostataka prethodnih verzija paketa prema komplementarnim modulima u Microsoft Office paketu. Na primjer, dodavanje do sada nedostupnih Dynamic Arrays iz Excela u vlastiti modul PlanMaker, ili podrška za korištenje .md formata u TextMakeru (zamjena za Word). Druga bitna novost je ugrađivanje izravne AI podrške na svim mogućim mjestima. Na primjer, generiranje AI slika izravno unutar alata.
Kao podrška za automatiziranje različitih operacija koristi se vlastita modifikacija Microsoft VBA tehnologije pod nazivom BasicMaker. Mogućnost koja će zbog sličnosti dobro doći korisnicima s napisanim velikim komadima vlastitog koda u VBA, ali zato nedostaje podrška za moderniji JavaScript pristup. Također, BasicMaker je nažalost ograničen za korištenje samo na operativnom sustavu Windows.
SoftMaker Office: Komercijalna alternativa Euro-Office paketu
Cijene: U velikim tvrtkama mogao bi se nakupiti prilično veliki iznos
Beta verzija: SoftMaker Office je trenutačno u statusu beta verzije koja se može slobodno testirati
Zaključak
Euro-Office je zamišljen kao standardni alat za samodostatnost Europe na području korištenja uredskih paketa. U ovom trenutku čini nam se da cijela koncepcija pati od dječjih bolesti, jer zapravo nismo uspjeli izravno koristiti ni web ni desktop verziju paketa. Vjerojatno je datum 9.6.2026. zbog ovog ili onog razloga bio određen preoptimistično, a praksa je pokazala da se ne može u potpunosti ispoštovati.
U vezi s budućnošću i s korištenjem Euro-Office paketa svakako treba uzeti u obzir da je u tijeku sudski spor između početnih autora paketa OnlyOffice i europske inicijative tvrtki koje stoje iza ovog projekta.
Ako u međuvremenu želite imati pravi i samodostatni europski uredski paket orijentiran prema korištenju u oblaku, onda je možda bolje koristiti SoftMaker Office. I uzeti u obzir ograničenja koja donosi sa sobom.
