Ray tracing ili 16 GB HBM2?
AMD s druge strane također primarno ima grafičke kartice iz 2016. godine koje su namijenjene mainstream korisnicima po relativno pristupačnim cijenama. Riječ je o RX 500 seriji grafičkih kartica koje su postale ekstremno popularne za vrijeme kopanja kriptovaluta te se uvijek tražila kartica više zahvaljujući njihovim odličnim performansama. Godinu kasnije, 2017., AMD je izbacio novu grafičku karticu na novoj Vega arhitekturi koja je donijela brojna poboljšanja, no unatoč intenzivnom marketingu na kraju nije mogla konkurirati Nvidijinim karticama, ponajprije cjenovno. Najveći razlog je implementacija skupe HBM memorije koja uz ogromne performanse također i puno košta, a samo je jedan dio Vega grafičke kartice. Naravno, eksplozija kriptovaluta osigurala je prodaju i ovih kartica, no glavna “gaming” scena teško je, uz vrlo nepovoljnu cijenu, do njih mogla doći. Performansama se mogla mjeriti s Nvidijinom GTX 1080, uz malo slabije performanse i veću potrošnju električne energije, pa time i topline i buke. Glavni problem bile su vrlo male količine kartica pri izlasku na tržište, ponajprije zbog komplicirane implementacije HBM memorije, kao i njihova teška dobavljivost. Sada je AMD izbacio novu Radeon VII grafičku karticu, baziranu na poboljšanoj Vega arhitekturi s dvostruko više HBM memorije druge generacije. Mišljenja o novoj kartici su podijeljena jer radi se o čipu koji se bazira na već poznatom čipu koji se koristi u profesionalne svrhe te ga AMD naziva MI60 za “deep learning” akceleraciju. Malo je modificiran za nas obične korisnike, ponajprije softverskim smanjivanjem double-precision performansi, ali i zadržavanjem čak 16 GB HBM2 memorije.
Model čipa: AMD Radeon VII stigla je u zanimljivom paketu s postoljem u koje su ugradili model GPU čipa
Prvo biste pomislili kako je to odlično, no prema izjavama se čini kako četiri čipa HBM2 memorije koju ova kartica koristi itekako utječu na njezin ukupni trošak, koji je teško opravdati za gaming unatoč rekordnim brzinama te memorije. Radeon VII također bi trebao konkurirati Nvidia RTX 2080 modelu s obzirom na njihovu jednaku cijenu. I dok su performanse slične, AMD-ova ponuda nema mogućnosti poput RayTracinga u stvarnome vremenu niti ničega sličnog AI DLSS tehnologiji koje, iako nisu trenutno implementirane u postojeće igre, predstavljaju smjer u kojem će se one razvijati te je time teško opravdati cijenu kartice s gaming perspektve. AMD je, s druge strane, oslabio double precision floating point performanse na “samo” četvrtinu njihove profesionalne kartice, što znači da bi ova kartica mogla biti idealna za kreatore specifičnih 3D i znanstvenih zadataka, no omjer cijene i performansi ostaje upitan.
Vodeno hlađenje: Jedna od kartica na testu, iChill verzija 1070 imala je vodeno hlađenje čime je omogućila konstantno nisku temperaturu i uz zahjevniji gaming
Prevelike zalihe
Na kraju dana, završetak groznice kopanja kriptovaluta ostavio je ogroman broj neprodanih kartica kako kod Nvidije, tako i kod AMD-a te obje kompanije (Nvidia je tako i rekla) čekaju da se stariji modeli kartica prvo prodaju kako bi uistinu počeli prodavati nove serije kartica. Vjerujemo kako će to potrajati još nekoliko mjeseci, no sa skorim izlaskom Nvidijine GTX 1660 nadamo se da AMD-ova Navi arhitektura uistinu izlazi ove godine, inače će imati problema s konkurentnosti svojih proizvoda. Tako se na tržištu sada nalaze kartice prošle i nove generacije, prigodno podijeljene u cjenovne rangove te je naš cilj pokazati vam kolike performanse možete dobiti od svake.
Dodatno hlađenje: Dok je 1070 dobila vodeno hlađenje, Radeonka 590 s dodatnim je cijevima i većim ispuhom pokušala doskočiti projektu hlađenja kartice
