Uvodnik - Vidi 293/294 - 5.0 out of 5 based on 1 vote
Uvodnik - Vidi 293/294

Uvodnik - Vidi 293/294

Savršena oluja

Mnogi koji su bili klinci u osamdesetima sjećaju se koliko je frustrirajuće bilo pohranjivati glazbu i igre na audio kazete, male plastične kutijice s namotanom vrpcom na kojoj je bio magnetni zapis.

Tomislav uvodnik

Tko to smišlja veliku urotu protiv novog digitalnog doba

Nije bio rijedak slučaj kada nam je baš na najboljem refrenu pjesme naš kazetofon, uređaj za reprodukciju kazeta, zapetljao vrpcu pa smo je morali pažljivo izvlačiti iz utrobe kazića kao da ranjeniku na bojnom polju držimo dijelove tijela koje želimo spasiti pod svaku cijenu. Olovkom bi tada pažljivo namotali vrpcu u kazetu i ubacili u kazetofon u nadi da će nas pomaziti sreća te da ćemo glazbu poslušati do kraja i onda naravno opet ispočetka. Na nju ovisno o duljini vrpce moglo je stati do 20 glazbenih brojeva i nekoliko video igara. Morali ste brisati drage pjesme i video igre da bi stavili na nju one vama još draže. Za razliku od danas, kada su milijuni sadržaja dostupni odmah, morali ste se fokusirati samo na najbitnije jer nije bilo mjesta za prosječno, samo za ono vama najbolje. Već tada su postojale i diskete kao medij za pohranu digitalnog sadržaja, ali dolaskom izgledom futurističkog CD-a bio sam sretan kao dijete što ta jeftina smiješna kutijica odlazi konačno u povijest jer baš ni po čemu se nisam mogao vezati uz nju.
Za razliku od gramofonske crne okrugle ploče koja i danas budi romantičarski duh, kazeta je bila jadna i mizerna, ali zato lako dostupna i raširena ulaznica za svaki tulum u kojem želite pokazati da vam je stalo do društva. Pružala je pristup tisućama i tisućama glazbenih brojeva i video igara koje su ljudi besplatno snimali s radio postaja ili s originala. Baš zato me šokirala ovaj mjesec vijest da je u Velikoj Britaniji prošle godine prodano 65.000 novih izdanja audio kazeta, gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu, a najveći dobitnik je bila Lady Gaga, no i mnogi drugi recentni izvođači koje slušaju nove generacije. Ne kod nas već, naravno, u - Velikoj Britaniji. Zašto? Što je tim ljudima? Tko to smišlja veliku urotu protiv novog digitalnog doba? Gdje ste, ljudi, našli te kazetofone koji mogu reproducirati te silne kazete pitam se?
U svim SF romanima koje sam čitao kao klinac, genijalno se i prilično točno predviđao razvoj novih tehnologija, ali nitko baš nitko nije mogao predvidjeti suludu činjenicu da će 2020. godini biti možda rekordna po prodaji audio kazeta koje su netragom nestale pod naletom kopita novog digitalnog doba. Znači li to skori povratak disketa i VHS kazeta? Vraćamo li se u prošlost jer je vrijeme počelo teći unatrag? Jeli naša planeta okrznula neku vremensku crvotočinu. Jesmo li prošli „preko“ Einstein-Rosenovog mosta? Što kažu naši znanstvenici? Srećom i spletom neistraženih okolnosti u Hrvatskoj se za sada taj trend povratka u (tehnološku) prošlost ne nazire jer, ako je zaista vrijeme krenulo teći unatrag, mi smo opet ostali na začelju pa je zato Hrvatska iznenadila ovaj mjesec svijet i Europu prvim mjestom na nekoj ljestvici. Konačno smo prvi po nečemu čega se ne trebamo sramiti. Naime, prvi smo po postotku digitalnih vještina kod mladih generacija od 16-24 godine od čak 97% što je daleko iznad prosjeka EU koji je 80%. Ako uđemo u vremensku crvotočinu, očito je da ćemo zadnji prigrliti ponovno VHS kazete i gramofonske ploče jer su na ovoj listi iza nas ostale i razvijene Norveška, Švicarska, Estonija, Island i mnogi drugi. Zapravo, iza nas su svi. Dakle, sada trebamo vidjeti što slijedi iz ovog jer ovo je vijest desetljeća. Ti ljudi za par godina osnivat će start-upove i zapošljavati ljude.
Ej, pa to nije vijest to je spektakl koji je čak premalo komentiran. To je nešto što nitko nije očekivao a uzroke treba potražiti možda u roditeljima tih mladih ljudi koji su osamdesetih i devedesetih godina gutali informacije o novim tehnologijama više od čokolina, a duty free shopovi i masovni šverc omogućili brzu i jeftinu informatizaciju društva koja je pružala mogućnost da se bar na trenutak zaboravi da smo zaostala zemlja devastirana ratom i „novim“ kapitalizmom. Hrvatska je u jednom trenutku imala čak 7 informatičkih časopisa, poput velike Njemačke, pa i velike informatičke sajmove osnovane skoro kad i njemački legendarni CeBit. Hrvatska je osamdesetih godina imala industriju elektroničkih uređaja kakvu još tada nije imala ni Kina.
Zato me beskrajno veseli vijest da je u našu tehnološku perjanicu Rimac Automobili došao kao glavni razvojni inženjer Chris Porrit, čovjek koji je radio za Teslu i Aston Martin, što će, nadam se, tu hrvatsku tvrtku staviti u svjetski vrh gdje i pripada po svojim ljudima i inovacijama. Ovih dana hrvatske IT firme objavile su da rastu kao niti jedna druga grana u Hrvatskoj. Mi smo pak napravili svoj povijesni touchdown i počeli dijeliti školama naša super moćna VIDI X mikroračunala koja će uz pomoć nastavnika i profesora u školama i fakultetima iznjedriti, nadam se, tisuće novih hi-tech projekata za naš VIDI e-novation Award. Nije li to savršena oluja da dođemo na vrh liste po još puno dobrih stvari? :-) Širimo naše tehnološko pleme i vi ste kao čitatelji dio toga. VIDImo se, dragi naši, na jesen, a do tada ostanite na virus negativni a duhom pozitivni.

Sadržaj časipisa Vidi 293/294 potražite na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.


Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.