Uvodnik - Vidi 298

Uvodnik - Vidi 298

Godina koja ne zaboravlja

Oni koji su bili u svijetu računala 1999. godine znaju koliko je svijet te godine strepio kada će se tri nule nagurati iza broja 2 i kada će svijet definitivno stati kad otkuca zadnja sekunda godine s tri devetke.

Tomislav uvodnik

Sve što se promijenilo osjećat ćemo jako dugo i bit ćemo zadovoljni

Nova tehnologija koja se sramežljivo ali ustrajno gurala baš svugdje pokazala se kao potencijalni uzrok globalne katastrofe i uteg oko vrata. Oni koji se do tada još nisu digitalizirali bili su sretni i spokojni, nazadak se pokazao napretkom. Pružanje otpora digitalizaciji pokazalo se kao naoko razborita odluka. Ta nesmotrena ušteda memorije u ranim danima programiranja u kojima se godina bilježila samo do dvije posljednje znamenke, gurala je civilizaciju do kraja svijeta. U crnilo bezdana.

Nakon što sat otkuca zadnju sekundu 1999. godine, datum se trebao vratiti na 1. siječnja 1900., što bi dovelo do potpunog kaosa. Scenariji su bili mračni i apokaliptični. Zloguka kratica Y2K ili milenijski bug, kako su ga prozvali, prijetio je da nas 2000-te godine gurne u nuklearnu zimu. Proročanstva o kraju svijeta činila su se kao knjiga konačne sudbine i očigledne istine. Čak nevjerojatnih 300 milijardi USD potrošeno je na ažuriranja i nadogradnje softvera širom svijeta prije tog sudbonosnog trenutka. Strah je bio stvaran. Sve se poklopilo da to bude baš ta sudbonosna godina i dogodilo se… ništa. Sat je otkucao ponoć i svijet se probudio u predvorju novog milenija. Za nove tehnologije, poput računala i mobitela, uskoro su nastupili dani kakve su si njihovi proizvođači mogli poželjeti u najljepšim snovima.

Pokazalo se da tehnologija nije problem nego rješenje. 

Samo dvadeset godina kasnije svijet se u slavlju, ludilu i mamurluku lagano poskliznuo iz 2019. u obećavajuću 2020. niti ne sluteći što ga zapravo čeka. Taj zaboravljeni Y2K je za nadolazeći globalni pandemijski događaj bio čaj od kamilice u mlakoj vodi. Iako još nije gotovo s pandemijom, svi znamo da se svijet promijenio. Tehnologija nas je kao i tada, opet pogurala naprijed.

Utrošene su milijarde, da bi se istražila nova cjepiva protiv novog virusa i u vrlo kratkom vremenu dovela ih liječnicima u njihove šprice. Pfizer je navodno dobio 1,9 milijardi zelembaća od američke vlade da razvije i isporuči prve količine svoga cjepiva baš njima prvima. Milijarde su dobili i drugi istraživači širom svijeta od drugih vlada, no to je, čini se, kap u moru prema novcu koji je utrošen na milenijsku bubu prije 20 godina. 

U samo godinu dana prvi puta u povijesti čovječanstva razvijeno je čak više novih cjepiva kojima inače treba 10-15 godina da ugledaju svjetlo dana, a sve to ne bi bilo moguće da računala nisu mogla ekspresno obraditi ogromne količine podataka simulacija modela i rezultata testiranja. 

U svega nekoliko mjeseci svjetska ekonomija se na trenutak zaustavila, ali neke su industrije posebno povezane s novim tehnologijama doživjele nevjerojatan uspon. Afrika je danas, primjerice, kontinent s najvećim rastom mobilnih usluga, što joj omogućuje da svakom stanovniku relativno jeftino dovede gotovo identične usluge kakve ima na raspolaganju prosječan Europljanin, pa čak i neke naprednije poput mikro kreditiranja putem mobitela. Kada su se lanci veletrgovaca, velikih transporta i skladišta raspali i privremeno zastali uslijed pandemije, pokazalo se da jeftina i pristupačna tehnologija prilično uporno odolijeva takvim izazovima. U Keniji, recimo, platforma FarmIT, nalik našem proslavljenom Agriviju, osigurava farmerima savjetodavnu podršku, povezivanje s tržištem bez više posrednika i e-commmerce rješenja za naplatu isporučene robe. Slična rješenja kao Mkulima Young, G-Soko i eMsika spajaju farmere, distributere i kupce širom Afrike nudeći svakom afričkom seljaku s vlastitom zemljom i pametnim telefonom u džepu da bude globalni dobavljač. Najsiromašniji kontinent uskoro će baš zbog tehnologije svojim stanovnicima moći omogućiti bolji život kakav su nekad mogli samo sanjati.

Samovozeći auti, kamioni, AI-em pogonjeni chatbotovi, roboti za skladišta, roboti za brigu o starijima, roboti farmeri, digitalizirane usluge državne administracije, učenje i liječenje na daljinu, sve je to odjednom postalo ostvarivo i moguće. Dobili smo najljepši poklon kojeg još nismo svjesni. Ovo je bila godina velikih promjena i ako ćemo zaboraviti nju, ona neće zaboraviti nas. Sve što se promijenilo osjećat ćemo jako dugo i bit ćemo zadovoljni radi tih promjena.

Kada pandemija konačno uskoro usahne, vjerujte mi, svjedočit ćemo nevjerojatnom napretku i sjajnim novim stvarima koje ćemo puno lakše prihvatiti znajući koliko smo se mogli osloniti na tehnologiju kada smo ostali sami i izolirani.

Inače, siguran sam da ste donijeli i neke novogodišnje odluke kojih se po običaju nećete držati pa vam baš zato donosimo našu listu novogodišnjih tech odluka koja je ostvariva i više će vas veseliti. VIDImo se uskoro u broju sa zadnje dvije devetke, nakon kojeg dolaze dvije, za nas sretne, nule…

 

Sadržaj časipisa Vidi 298 potražite na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.


Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.