Uvodnik - Vidi 298

Uvodnik - Vidi 298

Godina koja ne zaboravlja

Oni koji su bili u svijetu računala 1999. godine znaju koliko je svijet te godine strepio kada će se tri nule nagurati iza broja 2 i kada će svijet definitivno stati kad otkuca zadnja sekunda godine s tri devetke.

Tomislav uvodnik

Sve što se promijenilo osjećat ćemo jako dugo i bit ćemo zadovoljni

Nova tehnologija koja se sramežljivo ali ustrajno gurala baš svugdje pokazala se kao potencijalni uzrok globalne katastrofe i uteg oko vrata. Oni koji se do tada još nisu digitalizirali bili su sretni i spokojni, nazadak se pokazao napretkom. Pružanje otpora digitalizaciji pokazalo se kao naoko razborita odluka. Ta nesmotrena ušteda memorije u ranim danima programiranja u kojima se godina bilježila samo do dvije posljednje znamenke, gurala je civilizaciju do kraja svijeta. U crnilo bezdana.

Nakon što sat otkuca zadnju sekundu 1999. godine, datum se trebao vratiti na 1. siječnja 1900., što bi dovelo do potpunog kaosa. Scenariji su bili mračni i apokaliptični. Zloguka kratica Y2K ili milenijski bug, kako su ga prozvali, prijetio je da nas 2000-te godine gurne u nuklearnu zimu. Proročanstva o kraju svijeta činila su se kao knjiga konačne sudbine i očigledne istine. Čak nevjerojatnih 300 milijardi USD potrošeno je na ažuriranja i nadogradnje softvera širom svijeta prije tog sudbonosnog trenutka. Strah je bio stvaran. Sve se poklopilo da to bude baš ta sudbonosna godina i dogodilo se… ništa. Sat je otkucao ponoć i svijet se probudio u predvorju novog milenija. Za nove tehnologije, poput računala i mobitela, uskoro su nastupili dani kakve su si njihovi proizvođači mogli poželjeti u najljepšim snovima.

Pokazalo se da tehnologija nije problem nego rješenje. 

Samo dvadeset godina kasnije svijet se u slavlju, ludilu i mamurluku lagano poskliznuo iz 2019. u obećavajuću 2020. niti ne sluteći što ga zapravo čeka. Taj zaboravljeni Y2K je za nadolazeći globalni pandemijski događaj bio čaj od kamilice u mlakoj vodi. Iako još nije gotovo s pandemijom, svi znamo da se svijet promijenio. Tehnologija nas je kao i tada, opet pogurala naprijed.

Utrošene su milijarde, da bi se istražila nova cjepiva protiv novog virusa i u vrlo kratkom vremenu dovela ih liječnicima u njihove šprice. Pfizer je navodno dobio 1,9 milijardi zelembaća od američke vlade da razvije i isporuči prve količine svoga cjepiva baš njima prvima. Milijarde su dobili i drugi istraživači širom svijeta od drugih vlada, no to je, čini se, kap u moru prema novcu koji je utrošen na milenijsku bubu prije 20 godina. 

U samo godinu dana prvi puta u povijesti čovječanstva razvijeno je čak više novih cjepiva kojima inače treba 10-15 godina da ugledaju svjetlo dana, a sve to ne bi bilo moguće da računala nisu mogla ekspresno obraditi ogromne količine podataka simulacija modela i rezultata testiranja. 

U svega nekoliko mjeseci svjetska ekonomija se na trenutak zaustavila, ali neke su industrije posebno povezane s novim tehnologijama doživjele nevjerojatan uspon. Afrika je danas, primjerice, kontinent s najvećim rastom mobilnih usluga, što joj omogućuje da svakom stanovniku relativno jeftino dovede gotovo identične usluge kakve ima na raspolaganju prosječan Europljanin, pa čak i neke naprednije poput mikro kreditiranja putem mobitela. Kada su se lanci veletrgovaca, velikih transporta i skladišta raspali i privremeno zastali uslijed pandemije, pokazalo se da jeftina i pristupačna tehnologija prilično uporno odolijeva takvim izazovima. U Keniji, recimo, platforma FarmIT, nalik našem proslavljenom Agriviju, osigurava farmerima savjetodavnu podršku, povezivanje s tržištem bez više posrednika i e-commmerce rješenja za naplatu isporučene robe. Slična rješenja kao Mkulima Young, G-Soko i eMsika spajaju farmere, distributere i kupce širom Afrike nudeći svakom afričkom seljaku s vlastitom zemljom i pametnim telefonom u džepu da bude globalni dobavljač. Najsiromašniji kontinent uskoro će baš zbog tehnologije svojim stanovnicima moći omogućiti bolji život kakav su nekad mogli samo sanjati.

Samovozeći auti, kamioni, AI-em pogonjeni chatbotovi, roboti za skladišta, roboti za brigu o starijima, roboti farmeri, digitalizirane usluge državne administracije, učenje i liječenje na daljinu, sve je to odjednom postalo ostvarivo i moguće. Dobili smo najljepši poklon kojeg još nismo svjesni. Ovo je bila godina velikih promjena i ako ćemo zaboraviti nju, ona neće zaboraviti nas. Sve što se promijenilo osjećat ćemo jako dugo i bit ćemo zadovoljni radi tih promjena.

Kada pandemija konačno uskoro usahne, vjerujte mi, svjedočit ćemo nevjerojatnom napretku i sjajnim novim stvarima koje ćemo puno lakše prihvatiti znajući koliko smo se mogli osloniti na tehnologiju kada smo ostali sami i izolirani.

Inače, siguran sam da ste donijeli i neke novogodišnje odluke kojih se po običaju nećete držati pa vam baš zato donosimo našu listu novogodišnjih tech odluka koja je ostvariva i više će vas veseliti. VIDImo se uskoro u broju sa zadnje dvije devetke, nakon kojeg dolaze dvije, za nas sretne, nule…

 

Sadržaj časipisa Vidi 298 potražite na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.