VIDI 356 - Uvodnik

VIDI 356 - Uvodnik

Iznad oblaka

Vjerujem da ne postoji senior IT-ijevac koji nije u životu koristio SCSI diskove.

Tomislav
Povezivost je must-have nove generacije automobila.

Bili su pouzdan, brz i ozbiljan alat ako si se bavio ičime ozbiljnijem na računalu. Kada smo tek počinjali s VIDI avanturom, ključno je bilo nabaviti eksterni hard disk u dobrom kućištu kako bismo ga, nakon što završimo produkciju, odnijeli u tiskaru. Internet nije bio u mogućnosti tada prenijeti toliko velike fajlove u kratkom vremenu za neku nama pristupačnu cijenu. Bio je to ubojito spor proces i s velikom mogućnošću da negdje pogriješite.

Naša najveća dragocjenost bio je taj vanjski eksterni disk na koji smo slagali naše mjesečne sadržaje tijekom pripreme za tisak novog izdanja VIDI-ja. Izgubiti taj disk bio bi veliki udarac, jer bi ponovno pohranjivanje sadržaja sa različitih arhiva bio posao od nekoliko dana.

Upravo smo ga tako jedno jutro, dok smo ga nosili u grafički studio na daljnju obradu, stavili u papirnatu vrećicu kojoj se dno iznenada otvorilo, a disk je skliznuo prema betonskom pločniku. Bilo je jasno da ćemo morati dio posla napraviti ponovno i da će VIDI možda zakasniti u tiskaru. Veza između uloga i rizika je bila jasna. Sav rizik za moguću katastrofu smo stavili tada u svoje ruke i nosili se s posljedicama.

Slično iznenadno umiranje ključnih redakcijskih diskova doživjeli smo još nekoliko puta, što na serverima, što na računalima, pa se dolazak cloud pohrane i servisa za nas činio kao blagoslov.

Netko drugi brine o tvojim resursima, a ti „samo“ trebaš mjesečno plaćati uslugu. Mnoge ključne usluge danas su u „oblaku“, što nam osigurava pristup prema njima istovremeno sa različitih lokacija, pa tim može biti disperziran po cijelom svijetu. Dolazak AI agenata učinio je to da su mnoge tvrtke zamijenile i te remote workere agentima kako bi smanjile troškove i postale primamljive ulagačima nuđenjem još bržeg profita i povrata na ulaganje.

No onda se jednog jutra desilo nešto što će svakako ostati zabilježeno kao moguća točka preokreta u razumijevanju vlastite neovisnosti. Desio se veliki prekid rada Amazon Web Services oblaka koji je proizašao iz ključne regije US-EAST-1, inače njegovog središta u sjevernoj Virginiji, blizu američkog Kapitola. To je izazvalo široko rasprostranjene poremećaje u radu web stranica i raznih platformi diljem svijeta. Osim glavne Amazonove platforme za e-trgovinu, nastradali su i drugi svima bitni te svakodnevno i masovno korišteni servisi, poput „Ring Doorbells“ i Alexe. Štetu su pretrpjeli WhatsApp, OpenAI-jev ChatGPT, PayPal-ova platforma za plaćanje Venmo, više web usluga tvrtke Epic Games, i mnoge druge. Ako vam život ovisi o stalnoj povezanosti s ovakvim cloud servisima, razmislite samo koliko malo imate kontrole nad svime što radite, ma koliko god se trudili.

Mnoge nove tehnologije koje se ugrađuju u automobile ovise o softverskim nadogradnjama i njihova povezivost s uslugama u oblaku postaje sve bitnija. Od optimiziranja potrošnje struje u baterijama, načina punjenja, pa do snage koju takav auto može isporučiti kada vozač stisne papučicu „gasa“.

Kako bi se nosile s tim trendovima porasta rizika ovisnosti o lokalnoj zemljanoj infrastrukturi koja je ipak priključena na lokalnu strujnu mrežu, sve više tvrtki razmišlja krenuti putem Starlinka. Ponuditi različite usluge u niskoj orbiti i daleko iznad oblaka. Bliski svemir, odnosno orbitalni prostor „iznad oblaka“ postaje obećavajuće mjesto za novu ekonomiju i inovacije kojima ćemo svjedočiti. Jedna od najvećih inovacija u tom području je razvoj novog satelitskog tzv. zračnog električnog pogona (ABEP) koji omogućava satelitima u niskoj orbiti da koriste molekule zraka kao pogonsko gorivo. Europska ESA bi mogla uskoro imati takav satelit imena Phantom. Razvoj multi-orbitalnih mreža ponudit će pak veću stabilnost globalnih komunikacijskih mreža u orbiti, a testiranja prijenosa 5G komunikacije „iznad oblaka“ postavljanjem tzv. HAPS (High Altitude Platform Station) na velikim visinama daju mogućnost iznimno brze i dostupne komunikacije. Sve to dovodi do još veće izloženosti riziku gubitka kontrole nad onime što radimo, stvaramo, pa čak i vozimo.

Do 2026. godine automobili bi trebali postati stvarno umreženi sustavi. Sposobni za međusobno i cloud komuniciranje u realnom vremenu. V2X standard, što u prijevodu znači Vehicle-to-Everything, omogućuje automobilima interakciju sa svime u prometnom okruženju. S drugim vozilima, infrastrukturom, pješacima i mrežama. Ovaj standard bi trebao postati obavezan u većini novih vozila u 2026. godini. EU će pak od siječnja 2026. tražiti od svih proizvođača da ugrađuju eCall sustav koji automatski poziva hitne službe putem LTE mreže (4G), a Volvo i GM integriraju Google Gemini AI kako bi omogućili komunikaciju s automobilom prirodnim jezikom, jer bi takva komunikacija preko glasovnog sučelja trebala bitno smanjiti mentalno opterećenje vozača.

Nadolazeće 6G mreže omogućit će trenutnu komunikaciju automobila s drugim vozilima i infrastrukturom, što će biti ključno kako bi autonomna vozila mogla donijeti „odluku“ u djeliću sekunde i imati potpunu situacijsku „svijest“. Takve mreže će podržavati digitalne blizance, odnosno 3D digitalne kopije cesta i gradova koje se automatski ažuriraju u realnom vremenu. Waze i Google Maps bi mogli izgubiti svrhu, osim ako sami ne prigrle ove nove tehnologije i postanu partneri proizvođačima automobila - u čemu se Google do sada pokazao uspješnim, no naravno, to znači mogući put prema različitim verzijama softvera i potencijalnom pretplatnom modelu.

Povezivost je must-have nove generacije automobila, bili oni na struju ili na neki drugi pogon, a možemo se samo nadati da ideja slobode i mobilnosti, koju je simboliziralo posjedovanje ili korištenje automobila, neće postati upravo suprotno. U svakom slučaju, odlučili smo vam u ovom broju pokazati što pripremaju od novih tehnologija poznata imena auto industrije.

VIDImo se.

Sadržaj časopisa VIDI broj 356 pročitajte na ovom linku!

Vezani sadržaj:


Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.