Ono kada vas nije briga za cijenu i želite vrhunske performanse, pa se u Vidilabovoj tvornici čuda zaigrate, nastane super stroj spreman za sve izazove koje nosi 2022. godina. Složili smo vrlo moćnu konfiguraciju temeljenu na novim Intelovim procesorima, a ponudili smo i nekoliko alternativa koje također mogu odraditi sve gaming, poslovne i zadatke za zahtjevne radne stanice.
Osim što i inače početkom godine slažemo Vidilab računalo, povod je ovog puta bio izlazak Intelove serije procesora Alder Lake Ta nova 12. generacija donosi performanse koje nadilaze performanse AMD-ovih ZEN 3 procesora nakon što smo godinama gledali kako AMD polagano oduzima krunu Intelu u izvedbi. Naravno, ovdje najnoviji Intelov procesor uspoređujemo sa sada već starom serijom 5000 AMD-ovih procesora, no i AMD uskoro izbacuje vlastitu novu seriju koja će, nadamo se, ponovno dizati prašinu početkom sljedeće godine.
Za ovu temu dočepali smo se najjačeg procesora u Intelovoj ponudi, Core i9-12900K koji ima osam snažnih jezgri koje podržavaju Hyperthreading, a tu je i još osam efikasnih jezgri sa slabijim performansama za obavljanje manje bitnih zadataka. To su sve detalji nove arhitekture s kojima ćemo se detaljno pozabaviti. No, to nije sve, Intel donosi i novi standard radne memorije, DDR5, pa imamo i kompatibilnu matičnu ploču s 32 GB nove radne memorije.
Budući da je podržan i trenutni DDR4 standard, nabavili smo i tu verziju matične ploče. Valja spomenuti i da novi procesori imaju novi socket s rupama za montiranje hladnjaka što će svakako izazvati dodatno veselje jer više ni jedan hladnjak ne paše na novi socket. Novi procesor ima i dosta prostora za overclocking te sada već većina ploča ima automatiziran sustav kojim izvlači dodatne performanse bez potrebe da uprljate ruke, a na kraju se sve svodi na mogućnosti hlađenja procesora koje, ako se odlučite za vrh ponude na tržištu, trebaju biti impresivne.
Pogledajte kako smo sve složili, koje smo komponente odabrali, što nam one donose i kakvo nam RGB iskustvo donosi novi build.
Komponente: Više od procesora
Obzirom da smo slagali ultimativi PC, iskoristili smo komponente koje će izvući maksimum iz svake aplikacije i igre koju pokrenemo.
Slaganje novog računala, pogotovo high-end verzije, trenutno je izazov jer, osim napuhanih cijena, dobavljivost željenih komponenti često nije idealna. Srećom, Intel proizvodi vlastite procesore koji su preplavili tržište s vrlo impresivnom 12. generacijom premium procesora. Kako to obično bude, ostatak procesora nove generacije dolaziti će u narednim mjesecima, pa mid-range verzije očekujemo početkom 2022. god.
Novi procesori donose nove matične koje također imaju visoke cijene jer se radi o top Z690 čipsetu, no na izbor vam ostaje hoćete li se odlučiti za DDR4 ili DDR5 memoriju te uštedjeti na ovoj komponenti. DDR5 toliko je rano u svojoj implementaciji da nema vidljivih poboljšanja za samog korisnika, kao ni u gamingu u usporedbi sa solidnom i osjetno jeftinijom DDR4 opcijom. Ujedno će DDR4 sada biti i najjeftiniji, pa svakako dobro izvažite svoje opcije.
Grafička kartica ostaje bolna točka svakog novog builda i to se neće još neko vrijeme promijeniti. Prema procjenama Nvidije i AMD-a, ovakve cijene nastaviti će se kroz 2022. godinu.
Intel Core i9-12900K
Vrh Intelove mainstream ponude svakako impresionira svojim performansama te će svatko tko ga može iskoristiti biti i više nego zadovoljan s obzirom na to da je AMD u zadnjoj generaciji značajno dignuo cijene svojih procesora, pa Intelova top ponuda nudi i bolje performanse po nižoj cijeni. Kada uz solidan AiO hladnjak omogućite automatsko overclockanje, lagano je vidjeti još bolje performanse uz stabilan rad računala.
Naravno, sami možete izvući još više ako ste spremni zasuti rukave za idealan omjer potrošnje i performansi za vaš hladnjak. Ovaj procesor sadrži osam Performance jezgri koje podržavaju Hyperthreading za 16 threadova visokih performansi. Uz to, dobivate još osam Efficiency jezgara za obavljanje manje zahtjevnih zadataka ili, ako posao to zahtjeva, pomoć glavnima u multithreadingu. Ono na što morate paziti svakako je kompatibilnost hladnjaka jer dosadašnji neće pasati na nove dimenzije procesora te će im trebati posebni bracketi od proizvođača.
Procesor također troši 125 do 241 W energije pa svakako pripremite vrhunsko hlađenje ako želite iskoristiti njegov puni potencijal. Procesor dolazi i s integriranom grafičkom komponentom pa može raditi bez odvojene kartice, no imajte na umu da su performanse adekvatne za desktop office zadatke, te će vam oduzimati energiju koja bi inače išla u rad glavnih jezgri procesora.
ASUS Rog Strix Z690-F Gaming
ASUS-ova ploča u Z690 seriji koja se nalazi otprilike u sredini nove ponude ploča za 12. generaciju Intelovih procesora košta gotovo kao i najjači kompatibilni procesor. Ima naravno i skupljih modela, a to nam daje do znanja koliko košta implementacija novih tehnologija koje Intel donosi. Dobar dio ploče, rekli bismo čak pola površine, prekriveno je pasivnim hladnjacima. Služe za hlađenje do čak četiri M.2 PCIe 4.0 × 4 SSD diska, hladnjak za čipset ima i velcro držač pa ga je lagano locirati, a ostatak hladnjaka služi za VRM rješenje, dio zadužen za opskrbu čitave ploče stabilnom električnom energijom podijeljene u 16 + 1 konfiguraciju.
Ploča omogućuje napredno overclcokanje procesora, ali i radne memorije, jer može zaobići zaključane PMIC sustave i povećati voltažu na radnoj memoriji za stabilniji overclock. Dok sama ploča ima suptilan tamni dizajn te malo akrilne površine koju možete osvijetliti RGB-om, sadrži čak tri ARGB 5V headera i naravno par klasičnih 12V RGB headera. Ploča podržava do 128 GB DDR5 memorije s brzinama do 6400 MHz. Glavni PCIe × 16 utor koristi svih 16 linija PCIe 5.0 standarda, dok su ostali preko čipseta limitirani na PCIe 3.0 standard.
Unapređenje je dobila i povezivost s mrežom jer standardno pruža 2.5-gigabitni ethernet, kao i implementaciju najnovijeg Wi-Fi 6E standarda koji zajedno s već postojećima otvara nove kanale komunikacije unutar spektra od 6 GHz. Straga, među ostalima, dobivate i jedan USB 3.2 Gen 2 × 2 konektor, kao i header za njegovu prednju verziju. Veliki plus ASUS-ovih ploča svakako je i implementacija LGA1200 rupa za hladnjake, tako da i dosadašnji hladnjaci mogu biti lagano instalirani na nove ploče, no pazite na prostor zbog velikih pasivnih VRM hladnjaka.
Kingston FURY Beast DDR5 32 GB @ 5200 Mhz
Novu generaciju DDR5 memorije donosi nam Kingston te postavlja standard po kojem ćemo vidjeti napredak novoga. DDR5 memorija kreće od brzina kakve se u DDR4 svijetu smatraju vrlo visokima, te sa svojim XMP profilima lagano overclockaju na značajno više vrijednosti bez ikakvih korisničkih problema. XMP 3.0 sada dodatno otključava dva custom profila koje sami možete pospremiti na memoriju i lagano ih pokrenuti nakon što pronađete savršen tajming i frekvenciju.
Ova memorija sada uključuje integriranu provjeru točnosti s OECC (on-die ECC) standardom kako bi točnost na visokim frekvencijama bila zajamčena. Ne zaboravimo ni da novi keksi sami kontroliraju napon pomoću PMIC čipa na svakom modulu, a Kingston FURY Beast memorija omogućuje biranje između 1,1 V, 1,25 V ili 1,35 V za veću fleksibilnost kod postavljanja frekvencija. Nova DDR5 memorija kreće od 16 GB na jednom modulu, te se za sad nude setovi od 32 GB memorije, što je naravno i naša preporuka kod slaganja novog računala.
Aktiviranje bržeg načina rada pospremljenog kao XMP profil ovisi i o matičnoj ploči, no većinom ćete morati otići u BIOS i aktivirati profil na početnoj stranici. DDR5 memorija, osim bržeg radnog takta, sama po sebi koristi dva kanala za prijenos podataka pa tako tehnički već sa dva modula DDR5 memorije dobivate neke benefite Quad-chanel memorije, što će se pogotovo vidjeti na specifičnim zadacima koji takve funkcije mogu iskoristiti, poput kompresije nekih podataka.
I drugi će zadatci vidjeti poboljšanje u performansama u usporedbi s DDR4 memorijom, no vjerujemo da će se prave razlike početi viđati tek kada se i softver bolje optimizira za novi standard. Bitan je detalj da nova memorija donosi brojna druga poboljšanja iznad samo višega radnog takta, a integrirani ECC svakako će spustiti cijenu i za sustave kojima je bitna visoka preciznost pri obradi podataka. Mi smo za naš build koristili memoriju sa brzinom od „samo” 5.200 MHz, no u ponudi imaju i verzije od 5.600 MHz te 6.000 MHz, ali svakako provjerite i mogućnosti matične ploče koju kupujete jer većinom samo top modeli podržavaju ovako visoke frekvencije radne memorije.
Kingston FURY Beast memorija koristi niski profil tako da ima poboljšanu kompatibilnost s većim hladnjacima s obzirom na termalne potrebe novih procesora, tako da, ako ne želite AiO hladnjak, primorani ste uzeti najveće klasične hladnjake. DDR5 memorija na prvu izgleda jednaka DDR4 verziji, no ako bolje pogledate sam modul, urez na strani koja se povezuje s matičnom pločom sada je na drugačijoj lokaciji, tako da se DDR5 memorija ne može zabunom staviti u stariju ploču. Pri instalaciji nemojte forsirati modul, već bi on uz lagani ujednačen pritisak trebao sjesti na mjesto.
AMD Radeon RX 6900 XT
Vrh AMD-ove RDNA2 arhitekture dolazi nam u obliku njihove kartice koja sada košta značajno više od očekivane MSRP cijene, čak i za naše tržište. No, ako želite uistinu iskoristiti novi 144+ Hz monitor na QHD+ rezolucijama, trenutno je to cijena koju ćete morati platiti. Kartica može iz većine igara izvući vrhunske performanse i na visokoj grafičkoj kvaliteti, a podržava i RayTracing funkcionalnost. Kako to obično biva, RayTracing će značajno smanjiti performanse (za oko 50%), dodajući efekte ovisno o implementaciji u igrama, no uglavnom se radi o boljim sjenama ili odrazima unutar igre.
AMD nudi FSR opciju kao rješenje, nalik Nvidijinu DLSS-u. Nakon implementacije u igru, FSR može renderati na manjoj rezoluciji i onda povećati sliku da bude jednaka rezoluciji vašeg monitora. Dok je gubitak detalja minimalan (ovisno naravno o razini koju odaberete), svaka igra ovu funkcionalnost mora implementirati za sebe, što znači da će funkcionalnost bili limitirana u početku, kao i RayTracing. Frekvencija zaslona bitan je čimbenik, a kod igre snaga između procesora i grafičke kartice.
Nakon što pređete 100 Hz, procesor također mora biti brz kako bi se izvukao maksimum iz ukupnog sustava. Ova kartica podržava i Smart Acces Memory tehnologiju koja je omogućena i na novim Intelovim procesorima, a omogućuje se unutar BIOS-a. Dobivate 16 GB GDDR6 memorije, 5120 Stream procesora, 80 Ray akceleratora, punu specifikaciju HDMI 2.1 standarda, a sve to uz potrošnju do 300 W snage.
Patriot Viper VP4100 PCIe Gen4
Kada već kupujete najmoderniji sustav, svakako uzmite i modernu M.2 PCie 4.0 × 4 SSD pohranu kako bi ostatak sustava uvijek imao pristup potrebnim podacima. Ovaj SSD namijenjen je gamerima, entuzijastima i profesionalcima koji traže samo najbolje i zahtijevaju najbrži mogući sustav za pohranu podataka. Ovi diskovi dolaze s vlastitim aluminijskim hladnjakom tako da nećete moći koristiti hladnjake na matičnoj ploči za SSD diskove.
Hladnjak tehnički možete odlijepiti, no to ne savjetujemo jer biste mogli nešto fizički oštetiti. Koristi se Phisonov 8-kanalni kontroler E16, Toshibina 3D TLC memorija te DRAM cache i odgovarajući SLC cache. SSD dolazi u kapacitetima od 512 GB, 1 TB te 2 TB. Za novi build savjetujemo glavni SSD disk od minimalno 1 TB, no budite spremni na kupnju dodatne memorije ako pričamo o gaming buildu s obzirom na visoke memorijske zahtjeve današnjih igara. Patriot nudi čak 5 godina garancije na disk tako da možete biti sigurni u pouzdanost pri pohrani podataka. Brzine čitanja dosežu čak 5.000 MB/s, dok zapisivati možete brzinom do 4.200 MB/s.
be quiet Silent Loop 2
AiO vodeno hlađenje vrhunskih performansi namijenjeno entuzijastima i overclockerima koje se pritom odlikuje iznimno tihim radom zahvaljujući prigušenoj pumpi. Dostupno je u verzijama sa 120, 240, 280 i 360 mm radijatorima. ARGB osvjetljenje na samom bloku moguće je dodatno personalizirati i uskladiti s ostalim RGB komponentama računala.
be quiet! Light Wings
Najnovija serija ARGB ventilatora donosi raskošnu rasvjetu s prednje i stražnje strane, a 18 ARGB LED-ica omogućuje odlične mogućnosti prilagodbe osvjetljenja. Inovativan dizajn lopatica ventilatora omogućuje visok tlak zraka i smanjuje turbulencije, što u konačnici pruža osjetno tiši rad bez neželjene buke.
be quiet! Pure Base 500DX
Atraktivno, prostrano kućište sa staklenom bočnom stranom koje dolazi s mrežastom (mesh) prednjom kojom donosi optimizirani protok zraka i bolje hlađenje komponenata unutar kućišta. Prostrana unutrašnjost omogućuje smještaj najmoćnijih komponenata te korištenje većih zračnih ili raznovrsnih vodenih hlađenja.
be quiet! Dark Power 12 850
Najučinkovitija serija napajanja koje je be quiet! ikada proizveo. Nenadmašna efikasnost od 95,9% rezultira 80PLUS Titanium certifikatom. Posebno dizajniran Silent Wings ventilator omogućuje gotovo nečujan rad, a overclocking tipka omogućuje prebacivanje između single-rail i multi-rail načina rada.
Tehnologija: Pravi početak desetljeća
Napokon smo i od Intela dočekali prave nove pomake u razvoju računalnih arhitektura koje već u startu donose brojne pozitivne rezultate, ali i izazove.
Dolazak nove Alder Lake arhitekture donio je i Intelovo rješenje miješanih jezgri u mainstream segment. Intel je preuzeo već dugo korištenu taktiku ARM sustava s implementacijom „jakih” i „slabih” jezgri u jednu cjelinu, te se za sada, zajedno s drugim unapređenjima, ovakav pristup pokazao uspješnim. Intel je procesore s ovakvim pristupom lansirao još prošle godine kada smo i mi pisali o Tremont jezgrama. Bili su to nesuđeni Lakefield procesori za ultrabook laptope snage do 7 W te su koristili jednu „jaku” i četiri „efikasne” jezgre za obavljanje zadataka korištenjem što manje energije. Sada znamo da je to bila samo testna stepenica do lansiranja prave hibridne arhitekture u mainstream segment s novom postavkom jezgri.
Objasnimo odmah što mislimo pod jakim i efikasnim jezgrama jer se lako kasnije izgubiti u detaljnijem opisivanju arhitekture. Kao i kod ARM procesora, Intelovi procesori sada imaju dvije različite arhitekture jezgri: P jezgre (Power/Snaga) i E jezgre (Efficiency/Efikasnost). Dok se P jezgre ne zamaraju puno s potrošnjom, njihov zadatak je korisniku što prije izbaciti rezultat, bilo to otvaranje web stranice ili pokretanje programa.
Rade na visokim frekvencijama i cilj im je snaga. Za razliku od njih, E jezgre dizajnirane su za obavljanje jednostavnih pozadinskih zadataka, baš kao i na mobitelima. Zadaci koji nisu u fokusu korisnika, a kojih je u svakom trenutku jako puno pokrenuto na svakom računalu, mogu se obavljati na ovim slabijim jezgrama koje ne zauzimaju puno energije i samim time ne proizvode puno topline, dajući mnoštvo termalnog prostora glavnim jezgrama i zahtjevnijim zadacima.
Snaga procesora
Ovaj detalj bitan je jer Intel mijenja dosta toga oko rada svojih procesora. Sustav se u zadnjih par generacija sve više fokusirao na njihovu toplinu, a priča je sada zaokružena jer Intel prestaje koristiti TDP za opis svojih procesora. Sada sama toplina procesora zauzima najbitniji dio kod određivanja performansi, pogotovo kod “K” modela procesora. Toplina procesora i mogućnost njenog odvođenja od jezgri govori procesoru koliko snage može iskoristiti za naglo podizanje frekvencije u kratkim intervalima, za tzv. „burst” zadatke.
Pojednostavljeno, frekvencija je bitna komponenta ukupnih performansi procesora, a više frekvencije zahtijevaju i višu voltažu na jezgrama što rezultira višom potrošnjom električne energije (vata). Načinom na koji procesori rade, gotovo sva električna energija pretvara se direktno u toplinu koja se mora odvesti od procesora, inače ga može oštetiti. Intel je ovaj proces jednostavno objasnio. Ako procesor ima TDP od 125 W, konstantan maksimalan rad procesora od 125 W (primjerice Blender render) neće koristiti Burst frekvencije.
No, ako procesor od 125 W TDP radi na 30 W i onda dobije složeniji zadatak, ima prostora da na kratko povuče primjerice 240 W u Alder Lake slučaju što će naglo podignuti temperaturu procesora, no kako se radi o vrlo kratkoj radnji, procesor se neće imati vremena pregrijati. Kako bi se ovaj proces bolje objasnio, Intel više neće koristiti TDP za označavanje procesora, već tu funkciju sada preuzima oznaka Processor Base Power koja primjerice za i9 12900K iznosi 125 W, kao i od procesora podržan Maximum Turbo Power, u ovom slučaju 241 W snage na razdoblje kraće od 10 milisekundi.
Imajmo na umu da se Processor Base Power odnosi na snagu koju procesor može trošiti pri radu na osnovnoj frekvenciji, u slučaju i9 12900K, to je 3,2 GHz na svim performance jezgrama i 2,4 GHz na svim efficiency jezgrama. Bilo kakav boost iznad ovih vrijednosti podrazumijeva i potrošnju višu od 125 W, što će ovisiti o temperaturi samog procesora, te se tako vraćamo na početnu priču oko temperature koja je sada glavni čimbenik u određivanju performansi.
Boost frekvencije i overclock
Intelov najbolji procesor ima više razina boost frekvencija koje će biti aktivirane na temelju brojnih čimbenika, primarno senzora u samom procesoru, a mogu doseći kratki burst do 5,2 GHz na jednoj jezgri. Alder Lake i9 generalno ima boost do 5,2 GHz koji smo često viđali kod jednostavnijih zadataka, a odnosi se na rad jedne od dvije „preferirane” jezgre. Uvijek će samo jedna raditi na maksimalnom boostu, no mogu se izmjenjivati ovisno o temperaturnom stanju procesora.
Slična su pravila i za slabije E jezgre, no imaju niži boost (do 3,9 GHz) bez dodatnih burst opcija. Dok svaka Performance jezgra može raditi na vlastitoj frekvenciji, Efficiency jezgre rade u grupi od četiri, što uključuje i njihov pristup memoriji. U teoriji, novi K procesori nemaju gornji limit frekvencije, već će automatski pokušati izvući maksimum baziran na trenutnoj temperaturi procesora, kao i mogućnostima matične ploče da isporuči potrebnu energiju. Ovaj dio ovisi značajno o matičnoj ploči, te proizvođači ploča mogu sami limitirati maksimume ako specifična ploča nije namijenjena za automatski ekstremni overclock.
Na našem testu uz Core i9 12900K i ASUS-ovom pločom, automatski je procesor dosegnuo overclock na jednoj jezgri od 5,5 GHz, dok je primjerice u gamingu svih 16 Performance jezgri držalo 5,2 GHz u multithreadingu. Teže aplikacije poput Blender rendera ipak su natjerale procesor na ispod 5 GHz. Kako smo spomenuli, uz dobro napajanje i matičnu ploču, jedini limit je hlađenje procesora gdje su pojedine jezgre dosezale vrućih 95°C unatoč punoj snazi ventilatora. Potencijalno bi bolje performanse imao 280-milimetarski AiO hladnjak, a pogotovo custom loop s većom količinom vode u sustavu.
Najbitnija stavka je ta da trenutni CPU blokovi jednostavno nisu dizajnirani za nove procesore koji imaju drugačiji raspored samih jezgri ispod heatspreadera, te samim time i drugačije hotspotove, što je primjetno na testovima gdje na konstantnom benchmarku nekoliko jezgri uvijek ima primjetno višu temperaturu, pa samim time procesor neće tjerati više performanse. Ako sami želite „uprljati ruke”, novi procesori nude ogroman broj mogućnosti za overclockanje, do te razine da možete svakoj Performance jezgri zasebno određivati voltažu na krivulji, pa primjerice najbolju jezgru overclockati i podići voltažu, dok pri radu više jezgri možete undervoltati postojeće performanse i tako povećati „energetski kapacitet” vašeg hlađenja kad god se pruži prilika za boost pri radu jedne jezgre.
Dok je i dalje tehnički moguće, svakako ne preporučujemo fiksni overclock kao u stara vremena jer će ponuditi i najlošije rezultate. Sve mogućnosti overclockanja ovise i o razini ploče za koju se odlučite, te gaming ploče generalno neće imati idealan izbor za finije postavljanje vrlo visokog OC-a. No, jednostavnim paljenjem, kako to ASUS naziva, AI overclocka, možete dobiti maksimum iz svog sustava na temelju vašeg hlađenja.
DDR5 memorija
Novi standard radne memorije dolazi nam na novoj Intelovoj arhitekturi te, kao prijelazno razdoblje, procesori i dalje podržavaju DDR4 standard pa svakako prije same kupnje dvaput provjerite jesu li sve vaše komponente kompatibilne.
DDR5 donosi brojna poboljšanja, a da istovremeno ne mijenja puno u svakodnevnom radu pa ga možemo radije smatrati svojevrsnom evolucijom nego revolucijom. Imajmo na umu da standard koji prati radna memorija i koju postavlja JEDEC vrlo brzo biva nadmašena u samoj industriji, pa su neke vrijednosti na prvu pomalo smiješne. No, van početnih specifikacija, nova memorija značajno će poboljšati radne taktove u budućnosti, kada proizvođači krenu ozbiljno u razvoj.
Prvo, propusnost je sada duplo veća pa tako DDR5 kreće od 3.200 MHz, no brzo raste daleko iznad te vrijednosti. Istovremeno, DDR4 se danas može naći sa preko 6.000 MHz radnog takta pa će trebati vremena kada prednost DDR5 memorije bude jasna s obzirom na to da se u skorije vrijeme potencijalno očekuju dvostruko veće brzine.
I samo je napajanje DDR5 memorije promijenjeno, standardno radi na 1,1 V dok je DDR4 standardno na 1,2 V. Uz to, najveća promjena je ta da voltažu više ne kontrolira matična ploča, nego je kontrola prebačena na same DDR5 pločice pod nazivom PMIC (Power Management Integrated Circuit). Promijenjena je i komunikacija memorije te sada koristi dva 40-bitna kanala umjesto jednog 72-bitnog. Maksimalan kapacitet po keksu DDR5 RAM memorije također je povećan sa 64 na 256 GB po modulu, no ipak će trebati vremena da se takvi kapaciteti probiju u mainstream segment, ako će uopće za njima biti potrebe. Za sad je teško napraviti nekakvu procjenu.
Dual channel, Quad channel
Kako smo spomenuli, novi DDR5 koristi dva odvojena memorijska kanala te je samim time DDR5 već dual-channel memorija, iako su kanali sami po sebi manji nego u DDR4 modulima. Alder Lake čipset koristi dva memorijska kontrolera, gdje svaki kontrolira po dva DDR5 keksa RAM memorije. Kad oba kontrolera rade, smatra se da koristite dual-channel memoriju. Jedan kontroler upravlja utorima 1 i 2, dok drugi utorima 3 i 4. Zato je savjet uvijek staviti dva keksa RAM memorije u, primjerice, utore 2 i 4 jer su oba kontrolera aktivna za dual-channel rad. No kako sami RAM keksi u DDR5 memoriji imaju dual-channel implementaciju, rezultat su quad-channel performanse sa samo dva kompatibilna keksa DDR5 memorije.
U performanse se sada uključuje i usporavanje samog kontrolera koji daje naredbe radnoj memoriji. Ova funkcija postala je nužna i kod DDR4 memorije frekvencija iznad 3.200 MHz kako bi se mogle postići još veće brzine memorije bez visokih frekvencija samog kontrolera. DDR5 preuzima tu specifikaciju te kontroler standardno radi u pola brzine same memorije, no šalje po dvije instrukcije po radnom taktu. Alder Lake arhitektura omogućuje dodatno prepolovljene brzine kontrolera kako bi se u teoriji omogućile daleko veće brzine radne memorije, no to ćemo ipak morati pričekati dok proizvodnja ne krene punom snagom.
Ostatak specifikacija DDR5 memorije, za one koji žele eksperimentirati njegovim overclockanjem, nije se puno promijenio u odnosu na DDR4.
Intel Z690 čipset
Novi čipset donosi značajna poboljšanja na području prijenosa podataka unutar sustava implementacijom novog PCIe standarda. Da podsjetimo, dosadašnje Intelove ploče koristile su PCIe 3.0 standard za svu komunikaciju. Intel je sada prvi na tržište uveo potpuno novi PCIe 5.0 standard, koji koristi zajedno s PCIe 4.0 standardnom za povezivanje svih dijelova računala.
Zanimljivo je da se PCIe 5.0 koristi ekskluzivno za PCIe utore koji se standardno koriste za grafičke kartice u mainstream segmentu, te nisu bile ni blizu zasićenja PCIe 4.0 standarda. Tako se korištenje 16 × 5.0 linija na jedan ili 2 × 8 linija na dva utora čini pomalo uzaludno. Za ostatak se sustava između procesora i čipseta koristi 8 × PCIe 4.0 linija što je glavno i najznačajnije unapređenje jer zapravo poboljšava propusnost svega, od USB utora do brzih SSD diskova. Tu je još 4 × PCie 4.0 linija za direktnu vezu između procesora i jednog NVMe SSD diska.
Intel je novom čipsetu omogućio i direktnu ugradnju Wi-Fi 6E standarda, koji naravno ovisi o tome hoće li proizvođač ploče implementirati Wi-Fi ili uštedjeti na toj mogućnosti. Čipset omogućuje još i implementaciju do 4 × USB 3.2 Gen 2 × 2 standarda, najmodernijeg u nizu koji ima dvosmjernu propusnost od 20 Gb/s. Standardni ethernet port sada podržava 2,5G standard pa nam je drago da mrežne tehnologije napokon počinju napredovati i u mainstream segmentu.
Slaganje: Bitan je samo pozitivan stav
Mali detalj koji ASUS ne reklamira jest da na svoje nove ploče stavljaju i stare LGA1200 rupe, pa su kompatibilne s dosadašnjim hladnjacima.
1. Pripremite kućište
Svako slaganje računala počinje od kućišta. Osim što je bitno provjeriti kompatibilnost za sve komponente koje planirate instalirati, kućište ćete gledati svakodnevno, pa preporučujemo da osim da razmišljate o performansama, uzmete i dizajn koji vam se sviđa. Mi smo se odlučili za Be Quiet! Pure Base 500DX kućište o kojem smo već prije pričali. To je poboljšana verzija Pure Base 500 modela s dodatnom RGB rasvjetom i više prostora za usis svježeg zraka u kućište, što je bitna stavka kod odabira kućišta za računalo visokih performansi.
Riječ je o metalnom kućištu koje je s jedne strane stakleno, tako da možemo vidjeti unutrašnjost, a s druge je strane kućišta metalni poklopac prekriven spužvom koja služi kao zvučna izolacija. Prednja strana ima suptilnu masku čiji nam se dizajn svidio jer nudi solidnu količinu prostora za usis zraka, dok po sredini ima dvije crte ARGB rasvjete za personalizaciju izgleda kućišta. Ispod maske su vratašca s filtrom prašine koji se po potrebi lako skida i očisti.
Prednju je masku potrebno povremeno skidati, pa je ARGB rasvjeta povezana pinovima s kućištem tako da neće doći do povlačenja žica kada ju skidate. Druga RGB traka nalazi se na krovu kućišta uz samo staklo tako da nije direktno vidljiva, ali će osvijetliti kompletnu unutrašnjost sustava.
2. Organizirajte hlađenje
S prednje strane kućišta imate prostora za tri ventilatora veličine 120 mm (kakve smo i mi koristili) ili za dva ventilatora veličine 140 mm koje dobivate s kućištem. Dobiveni ventilatori visoke su kvalitete te svakako savjetujemo da ih koristite ako ne ciljate na RGB opciju. Otkrili smo da sprijeda možete ugurati tri 140 mm ventilatora, tako da je ovo jedno od manjih kućišta u kojima možete imati takvu postavu.
Mi smo se odlučili za nove Be Quiet! Light Wings ventilatore koji dodaju rubno ARGB osvjetljenje te zadržavaju vrlo tih rad i visoke performanse. Sprijeda smo dodali tri Be Quiet! Light Wings 120 mm ventilatora za usis te ih zajedno povezali za RGB rasvjetu. Be Quiet! svoje ARGB osvjetljenje spaja paralelno, pa će efekt rasvjete biti kopiran na sve ventilatore. Imate opciju da rasvjetu ventilatora međusobno povežete, a ako imate više uređaja, u setu s tri ventilatora dobivate i splitter za šest uređaja koji rasvjetu napaja iz SATA konektora umjesto iz pina na matičnoj ploči.
Ovo kućište podržava i 140 mm ventilator sa stražnje strane za izbacivanje toplog zraka, pa smo već ugrađeni jednostavno zamijenili s novom 140 mm Light Wings verzijom koja donosi nužno ARGB osvjetljenje u naš build. Ostaje još prostor s gornje strane kućišta na koji se mogu montirati dva 120 mm ili dva 140 mm ventilatora. Da bismo održali pozitivan pritisak zraka u samom kućištu, odlučili smo se za vodeno hlađenje od 240 mm, odnosno model koji koristi dva 120 mm ventilatora za rad.
3. Vodeno hlađenje procesora
Kako smo spomenuli, nove Intelove matične ploče nisu kompatibilne s nekim hladnjacima na zrak zbog slobodnog prostora oko procesora. Taj problem vodena hlađenja nemaju, a s obzirom na procesor koji primarno testiramo (Core i9 12900K)koji bez srama povlači do 240 W u standardnome radu, svakako preporučujemo moćnija hlađenja za maksimalnu iskoristivost nove arhitekture.
Ovdje na scenu stupa Be Quiet! Silent Loop 2 koji se odlično uklapa svojim dizajnom, ponovno s osvjetljenjem CPU bloka, kao da se išlo na određenu tematiku builda. Ovo se hlađenje reklamira za „lagano overclockanje sustava”, no na sobnoj temperaturi od 20 °C nije bilo problema s hlađenjem našeg procesora (lagano overclockanim na 5, 5 GHz) bez obzira na zadatak koji smo mu dali. Ventilatore s kojima dolazi Silent Loop 2 zamijenili smo sa spomenutim Light Wings 120 ventilatorima da bismo mogli upotpuniti RGB iskustvo novog builda.
Vodite računa kako okrećete ventilatore tako da su pri ugradnji žice okrenute prema stražnjoj strani kućišta. Vodeno se hlađenje zadnje stavlja u kućište jer zauzima prostor koji će vam trebati za spajanje na matičnu ploču.
4. Napajanje računala
Nakon spajanja ventilatora, vrijeme je za napajanje. Mi koristimo Be Quiet! Dark Power 12, vrhunsko napajanje od 850 W koje će omogućiti da izvučemo maksimum iz ovakvog builda bez obzira na zadatak, a ono ujedno štiti sve komponente preciznom isporukom istosmjerne električne energije. Certificiran je s oznakom 80+ Titanij i koristi tihi ventilator, a dolazi i s dodatnim prekidačem koji rad prebacuje na single-rail mod za potencijalno stabilniji rad kod visokog overclockanja procesora tako da vam omogućuje igranje s dodatnim performansama sustava.
Kućište koristi nastavak za držanje napajanja koji skinete s kućišta, pričvrstite za napajanje i komplet gurnete u kućište i pričvrstite. Napajanje je modularno, pa povežite samo kablove koji vam trebaju imajući na umu da matična koristi dodatno 2 × 8-pinsko napajanje, a ARGB rasvjeta trebat će SATA konektore.
5. Instalacija procesora
Novi Intelov procesor dolazi s nešto drugačijim dimenzijama te je veći, tako da se može povezati s više pinova sa socketom na matičnoj ploči. Podsjetimo da Intelovi procesori imaju pinove na strani matične ploče, dok je površina na procesoru ravna s izloženim metalnim konektorima za pinove na ploči. Iznimno je bitno da se pinovi na ploči ne saviju dok su izloženi jer je moguće da sustav neće raditi dok ih ne ispravite, a može doći i do fizičkog oštećenja procesora ili ploče. Podignite metalni držač procesora na ploči i maknite plastični štit pinova.
Procesor stavite u socket tako da vodite računa o četiri ureza na rubu procesora koji se moraju poklopiti s plastičnim zubima na samom socketu tako da sve sjedne na svoje mjesto bez ikakvog korištenja sile. Zatim poklopite procesor i pritisnite polugu koja će pritisnuti procesor tako da se ne bi pomaknuo. Obrišite površinu procesora od eventualnih otisaka prsta.
6. Instalacija M.2 diskova
Vjerujemo da će u današnje vrijeme svatko uzeti M.2 SSD disk što svakako preporučujemo iz niza razloga, a jedan od njih su performanse. Ploča koju mi koristimo ima veći broj utora za diskove te za njih ima vlastite hladnjake koji su ujedno i dio dizajna. No ako vaš SSD disk dolazi s vlastitim hladnjakom, savjetujemo da ga ne pokušate skinuti da ne biste oštetili disk i izgubili garanciju. M.2 utor ima mali zub te je lako okrenuti SSD disk na pravu stranu.
Instalira se tako da ga gurnete u utor pod kutom od oko 30° od matične ploče te, jednom kada su pinovi u utoru, disk stisnete da bude paralelan s matičnom pločom. Većina ploča od vas će zahtijevati pričvršćivanje malim vijkom, no ova ASUS-ova ploča ima vrlo jednostavan toolless dizajn kod kojem samo zakrenete rukom i disk će se držati na mjestu.
7. Instalacija matične ploče
Vrijeme je da matičnu ploču stavimo u kućište. Stražnji dio sa svim utorima (poput USB-a) jednostavno poravnajte s urezom u kućištu te podesite pin koji će proći kroz srednju rupu na ploči tako da drži ploču dok ju pričvrstite vijcima. Ovisno o kućištu i ostatku komponenti možda će trebati malo truda da stavite ploču na njeno mjesto. Svakako vodite računa da ploča ne zagrebe svojom stražnjom stranom da se ne bi trajno oštetila. Pričvrstite ju vijcima koje ste dobili s kućištem, broj vijaka ovisi o veličini ploče, u našem ih je slučaju bilo osam. Savjetujemo da koristite magnetizirani odvijač tako da sačuvate živce.
8. Instalacija RAM memorije
Dok DDR5 memorija donosi potpuno novu razinu performansi, vizualno se vrlo malo toga mijenja. Da bi se izbjegla instalacija nekompatibilnih memorija, DDR keksi standardno imaju ureze na različitim lokacijama. Sukladno tome, nije svejedno na koju stranu okrenete memoriju, pa budite sigurni da je memorija okrenuta na pravu stranu te da je zub na ploči poravnat s utorom na memoriji. Memorija se instalira tako da ju pritisnete u matičnu ploču dok ne čujete klik, što je znak da je kopča na matičnoj ploči sjela na mjesto te da RAM ne može ispasti. Kod vađenja memorije bitno je otpustiti ove kopče s jedne ili obje strane DDR5 memorije.
9. Spajanje žica na matičnu ploču
Sada je vrijeme da povežemo sve dijelove računala s matičnom pločom. Krenite od napajanja, glavnog 24-pinskog utora koji se nalazi s desne strane matične ploče. Predlažemo da se pobrinete da sve izgleda dobro barem s prednje strane kućišta koje je vidljivo kroz staklo i minimizirate žice vidljive kroz sustav. Nakon glavnog utora, vrijeme je da se poigrate s već spomenutim žicama iz napajanja za dodatnu struju procesoru.
Riječ je o 2 × 8-pinskim utorima koji će biti označeni drugačije od konektora za grafičke kartice. Dok za grafičke treba koristiti PCIe konektore iz napajanja, za procesor koristite one s oznakama P4 ili P8 (ovisno o broju pinova). Provedite ih na vrh matične ploče u lijevom kutu, trebat će savijati žicu da sjednu na svoje mjesto. Jednom kada je napajanje ploče gotovo, vrijeme je za ostale manje konektore. Vidjet ćete snop žica koji visi iz samog kućišta, povežite ga na kompatibilne utore na ploči da biste imali funkcionalne USB i audio utore sprijeda.
Spajanje samog gumba za paljenje zadržava vrlo stari standard te će biti izazov za početne sastavljače. Najbolje je u uputstvima pogledati gdje se na ploči nalaze traženi pinovi, a i sama ploča će imati nacrtane točne pinove. Na kraju svakako povežite i ventilatore u njihove utore te pratite brojeve utora da biste kasnije mogli lakše kontrolirati spomenute ventilatore.
Ostaje nam još AARGB tj. kontrola samog osvjetljenja. Naša ploča ima tri digitalna RGB izlaza što znači da možemo odvojeno kontrolirati tri zone osvjetljenja. Na jedan smo pin povezali samo kućište s ledicama, na drugi smo pin spojili ventilatore, dok je zadnji na optimalnoj poziciji za osvjetljenje vodenog hlađenja.
10. Instalacija hladnjaka
Za kraj ostaje sama instalacija hladnjaka, u našem slučaju 240 mm AIO vodenog hlađenja. Radijator instalirajte na krov kućišta s vijcima s vanjske strane te provjerite hoće li se cijevi moći savinuti da biste optimalno instalirali CPU blok. Standardno, izlaz s cijevima treba gledati prema prednjem dijelu kućišta kako bi sve stalo na svoje mjesto. Kada je sam radijator postavljen, na procesor istisnite malo termalne paste koja će pomoći u prijenosu topline s procesora na hladnjak.
S obzirom na novi dizajn procesora, savjetujemo da povučete umjereno debelu crtu paste po duljoj osi procesora. Višak paste neće smetati u radu, ali će biti izazov očistiti ga kasnije u slučaju zamjene ili reinstalacije hladnjaka. Kako smo spomenuli, dok novi socket koristi malo drugačije rupe, ASUS-ove ploče srećom imaju i dosad standardne LGA1200 rupe, pa su i dosadašnje metode instalacije valjane.
Sa stražnje strane ploče postavite dobiveni backplate koji će držati CPU blok, provedite dobivene vijke te s prednje strane instalirajte držače CPU bloka. Pritisnite CPU blok na procesor i konstantno ga držite dok istovremeno pričvršćujete vijke CPU bloka na držače. Napredniji sustavi koriste opruge za pritisak da ne bismo pretjerali s pritiskom te savjetujemo ovakve modele za hlađenje novih procesora dok se kompatibilnost ne poboljša.
11. Instalacija grafičke kartice
Šećer na kraju svakog builda svakako je instalacija grafičke kartice. Kod instalacije ove komponente nema pretjeranih trikova. Skinite PCIe držače sa stražnje strane kućišta i polako gurnite grafičku karticu na njeno mjesto. Koristite PCIe utor kao vodič, a na stražnjoj strani s utorima možete provjeriti sjedi li kartica do kraja. Jednom umetnuta kartica treba dodatno napajanje koje morate provesti sa stražnje strane.
Ovisno o vašem kućištu odaberite iz kojeg će smjera žice biti najmanje vidljive, mi preferiramo da idu iznad kartice. Ipak je dobro odmaknuti ih barem malo, da ne budu priljubljene za vrući backplate, iako se ništa ne bi smjelo dogoditi ako koristite kvalitetno napajanje. Nakon instalacije grafičke kartice spremni ste za prvo paljenje sustava.
Zaključak: Kad se slegla prašina
Nakon svakodnevnog druženja s novim procesorima, od slaganja preko benchanja i gaminga sve do overclockinga, brojnih uspona i padova, vrijeme je za osvrt na ukupno iskustvo.
Kad smo se isprva upustili u slaganje naše ultimativne konfiguracije, imali smo mnogo nepoznanica s obzirom na najnovije tehnologije koje su nam došle za build. Na kraju smo se poigrali s čak tri builda, vrhunskim Intel i9 sustavom, mid-range i5 sustavom te naravno već poznatim AMD Ryzen 5800X sustavom. Zanimalo nas je kakve rezultate možemo očekivati kad nove procesore uparimo s vrhunskom RX 6900 XT grafičkom karticom koju smo odmah u startu i overclockali, a u cijelu priču se umiješala i najnovija DDR5 radna memorija tako da smo uistinu složili ultimativnu konfiguraciju.
Imajte na umu da će ovakav build bez problema povući i preko 500 W snage kada ga upregnete. To nam je bio i cilj te smo konfiguracije testirali kroz zahtjevne benchmarke u standardnom i overclockanom načinu rada. Dok je fokus naravno bio vidjeti što sve novi procesori mogu, gledali smo i build kao cjelinu da vidimo kakva je isplativost kupnje takvog stroja, unatoč nerealno visokim cijenama grafičkog hardvera. S time na umu u brojnim smo se naslovima zaigrali, provjeravajući performanse, te za svaki slučaj odigrali i na različitim rezolucijama, bez obzira na to koliko nam sati od radnog dana otišlo na gaming na poslu, samo kako bismo bili sigurni u rezultate.
Igranje na vrhunskom hardveru uvijek je užitak, no imajte na umu da smo testirali sve igre na „visokim” postavkama bez RayTracing tehnologija kako bismo vidjeli što novi procesori mogu s obzirom na to da bi u suprotnom jasan bottleneck bila sama grafička kartica. Zaključak je da moderan build od 30.000 kuna na većim rezolucijama naslove može vrtjeti na preko 100 fps-a, u našem slučaju 3440 × 1440 ultrawide monitoru, a usput ćete imati i pristojnu grijalicu za ove hladne dane.
Alternativno, voljeli bismo da i5 build donosi značajne uštede, no cijena grafičkih kartica ostaje nevjerojatna prepreka za bilo kakvu kupnju novog računala. Ipak, i5 12600K s dobrom DDR4 memorijom pružiti će vrhunske gaming performanse te stavlja velik pritisak na dosta skuplje AMD procesore i trenutno je topla preporuka s naše strane. Ima dovoljno performansi da istovremeno možete i streamati vaše gaming avanture u FullHD-u bez droppanih frameova, što je svakako plus.
Vjerujemo da novi Intelovi procesori napokon stavljaju obje kompanije u konstantnu utrku za tronom, što bi osim atraktivnih performansi s vremenom trebalo donijeti i atraktivne mid-range cijene, kako od Intela tako i s AMD-ove strane s obzirom na to da trenutno AMD nema nikakvu mid-range mainstream ponudu koja bi konkurirala nadolazećim Intelovim procesorima.
