Tržište pametnih satova se nakon par godina i ludnice nakon lansiranja Pebblea napokon malo stabiliziralo te su proizvođači krenuli izbacivati kvalitetne nove modele, kao i davati velike popuste na stare. Zato bi upravo sada mogao biti dobar trenutak za nabavku jednog modernog inteligentnog pokazivača vremena.
Znati koliko je sati bacanjem pogleda na zapešće je lijepo i praktično, ali nekako je još ljepše u istoj radnji vidjeti tko nas je zvao, imamo li novih mailova, poruka na fejsu, tweetova, komentara na blogu, izdvojenih popusta na Ebayju i sl. Još je zgodnije ako te iste notifikacije možemo detaljno proučiti, odgovoriti na poziv, napisati poruku, provjeriti koliko smo kalorija danas potrošili i kakav je momentalni UV indeks... Sve to u jednom do dva klika prstom po ekranu vašeg novog sata.
Pametni satovi u ovom ili onom obliku postoje duže od tri desetljeća, no zahvaljujući relativno nedavnom ulasku tehnoloških giganta poput Googlea i Applea na tržište, čini se da bi ovi futuristički gadgeti u nekoj bližoj budućnosti napokon mogli uživati širu popularnost. Povećani fokus industrije na pametne satove se tako podudara s Internet of things trendom čiji su ti uređaji ionako dio, a s obzirom na nedavni izlazak novih i snižavanje cijena starijih modela, možda je upravo sada savršen trenutak da i vi umirovite svoju staru Omegu na navijanje i nabavite nešto modernije.
Vrijeme je novac... ali malo manji od očekivanog
Da, tehnologija košta, a to pogotovo vrijedi za novu tehnologiju, no pametni satovi ni idejno ni praktično nikako nisu nova pojava na tržištu. Zbog svega toga bi se mogli iznenaditi kada saznate da uz nekoliko izuzetaka teško da možete pronaći sat koji bi cjenovno uopće konkurirao nekom jačem mobitelu, a kamoli tradicionalnim Rolexima, Cartierima i Alpinama. Tržište pametnih satova vam čak nije niti potpuno zatvoreno ako ste samo spremni platiti nekoliko stotina kuna za novi pokazivač vremena, ma koliko on sofisticiran bio. Zbog svega toga smo vam u našem ovomjesečnom usporednom testu odlučili dati pregled najperspektivnijih ovakvih trenutno dostupnih uređaja na hrvatskom tržištu kako bi vam isti mogao poslužiti prilikom kupnje. Tko zna? Možda vam baš neki zapadne za oko...
Tehnologija pametnih satova
Od Pulsara do Gear S-a
Što je uopće pametni sat? Sat s modernim OS-om, hrpetinom senzora i adaptera poput pedometra, srčanog monitora, Bluetootha, Wi-Fija i GPS-a? Sat sa SoC-om? Sat s programibilnom memorijom? Utorom za SIM karticu, odnosno podrškom za mobilne mreže? Ovisno o definiciji na koju se odlučimo, za početak pametnih satova možemo uzeti 1998., 1995., ali i 1972. godinu. Potonje je Seiko korporacija na tržište izbacila izvorni model Pulsar Time Computer, reklamiran kao prvi digitalni sat na svijetu koji je osim digitalnog zaslona dolazio jedino sa svjetlosnim senzorom koji je prilagođavao osvjetljenje ekrana ovisno o svjetlosnim uvjetima u kojima se korisnik nalazio. Japanska tvrtka je ovaj model opisivala kao „pametni“ te je svojim uspjehom pokrenula prvi val proizvodnje satova od strane računalnih tvrtki – sedamdesetih su slične satove počeli proizvoditi svi, od HP-a do Intela.
Većina je ubrzo nakon toga odustala od prodaje gadgeta čije su cijene zbog zasićenja tržišta naglo pale, a prvi veliki napredak je opet napravio Seiko 1982. s modelom Seiko TV Watch. Ovaj je sat trebao adapter i kompletnu prijenosnu antenu da bi ispod digitalno prikazanog sata u vrhu ekrana mogao pokazivati obrise televizijskog ekrana. Koštao je oko 500 funti i bio smatran izuzetno naprednim izdankom tehnologije koji je čak završio i na zapešću Jamesa Bonda. Od tada do sredine devedesetih, proizvođači su svoje satove uglavnom pokušavali „opametiti“ spajanjem istih s nekim drugim uređajima poput tipkovnica i radio prijemnika, a za sljedeći veliki korak dalje je odgovoran – pogađate – Seiko.
Naime, tvrtka je 1995. izbacila tzv. MessageWatch koji je u biti prvi pametni sat u povijesti koji je funkcionalno donekle sličan uređajima koje imamo danas. Ovaj napredni pokazatelj vremena je koristio FM frekvencije da prikaže caller ID-ove te ograničene vijesti na temu sporta, burzovnih izvješća i vremenske prognoze. Radilo se o prvom pravom sustavu notifikacija ikada spojenom s ručnim satom.
Zasloni Testirani modeli su bili opremljeni s nekom verzijom E-Ink, LCD ili AMOLED zaslona
Tri godine kasnije smo dobili i sat s prvim punokrvnim OS-om. Revolucionarni uređaj u pitanju jest Linux Wristwatch, a kreirao ga je nitko drugo nego „otac wearable computing tehnologija“ Steve Mann koji je svoj nadimak zaslužio tako što je sredinom devedesetih s apsolutnom točnošću predvidio budućnost pametnih satova kojoj danas svjedočimo. Ovaj je sat 2000. službeno i izbačen na tržište pod pokroviteljstvom IBM-a, a bio je dizajniran za bežičnu komunikaciju s računalima, telefonima i drugim bežičnim uređajima, a to je između ostalog značilo i da je ovo prvi komercijalni sat na svijetu koji je mogao primati mailove.
2003. je na tržište izašao originalni Garminov Forerunner, sat koji je mjerio korisnikovu brzinu, prijeđenu udaljenost i potrošene kalorije. Pogonile su ga dvije AAA baterije koje su trajale svega 14 sati. Od tada pa do danas su proizvođači krenuli u utrku opremanja svojih pametnih satova sa što većim brojem senzora, a iako su u tom periodu pametni satovi bili nuđeni po vrtoglavo visokim cijenama, tržište je donekle uspio primiriti Pebble Watch, model iz 2013. koji je bio nuđen za svega petstotinjak kuna. Upravo je Pebble zajedno sa Sonyjem, Samsungom i još par tehnoloških giganta koji su se reaktivirali na tržištu pametnih satova prije dvije-tri godine najzaslužniji za ponovno vraćanje ovih gadgeta u modu.
Remenje Isprobali smo satove s gumenim, silikonskim i kožnim remenima, a na većini su se isti mogli bez problema mijenjati
Smart watch = ?
Pa, kako onda definirati pametne satove? Za potrebe našeg testiranja smo se odlučili takvima smatrati sve one satove koji dolaze s relativno velikim brojem karakteristika, funkcija, senzora i adaptera koji su dugi niz godina ili bili prodavani u sklopu zasebnih uređaja ili su bili karakteristični za mobitele i računala.
Tako npr. Garminov Forerunner 920XT smatramo pametnim satom jer iako nema ni moderan OS ni zaslon osjetljiv na dodir, dolazi s ogromnom količinom funkcija, adapera i senzora te digitalnim storeom nezavisnih aplikacija i igara pa činjenicu da je većina istih u biti hardkodirana u hardver ne smatramo dovoljno bitnom da ovakav robusni uređaj nazovemo pukom fitness narukvicom. S druge strane, uređaje kao što su Noaline Smart Band i Asus Vivowatch smo ocijenili kao ne dovoljno naprednim za potrebe ovog konkretnog testiranja jer nude puno manje toga od konkurencije te su jednostavno bili smlavljeni na usporednom testu sa satovima od 500 do 3900 kuna, iako se u konkurenciji fitness narukvica u biti radi o kvalitetnijim modelima.
Gledajte na to ovako: bicikli su raznovrsna i posve legitimna vozila koja imaju svoje namjene i svoju publiku, pa iako imaju i neke sličnosti s motorima, nema ih pretjeranog smisla uspoređivati po pitanju opreme i performansi. Upravo je to slučaj s modernim pametnim narukvicama – da, pokazuju vrijeme i dolaze s par senzora i banalnih aplikacija, no čak i u usporedbi sa srednjim cjenovnim rangom dostupnih satova se jednostavno radi o drugoj klasi uređaja.
QWERTY NA MEANIT-u Iako zvuči sofisticirano, korištenje digitalne tipkovnice na zaslonu od 1,5-2 inča je sve samo ne praktično
Raznovrsnost ponude
Jedna od najistaknutijih karakteristika tržišta pametnih satova je upravo njegova raznovrsnost. Osim funkcije pokazivanja vremena, postojanje gotovo svih ostalih mogućnosti je obično stvar izbora proizvođača. To samim time znači da bi bez većih problema trebali moći pronaći sat koji odgovara točno vašim zahtjevima i ne plaćati dodatno za hrpu senzora, adaptera i aplikacija koje nikada ne mislite koristiti.
Počevši od zaslona, na testu smo imali uređaje koji su varirali od okruglih 1,2-inčnih E-Inkova preko kockastih 1,6-inčnih LCD-ova pa sve do zakrivljenih 2-inčnih Super AMOLED ekrana koji imaju veću gustoću piksela i od dobrog dijela pametnih mobitela. Ekran osjetljiv na dodir u kontekstu satova koje smo testirali također nije obavezna stvar, a isto vrijedi i za punokrvne operativne sustave.
Čak i među satovima koji potonje imaju postoji puno varijacije – imali smo prilike isprobati Android Wear, Nucleus System i Tizen OS, ali i in-house rješenja kao što je Alcatelov Watch OS. Naravno, raznovrsnost u ponudi OS-ova se izravno prevodi u raznovrsnost po pitanju broja i tipova dostupnih nativnih i third-party aplikacija.
GPS navigacija Prilikom odabira je bitno imati na umu kako GPS adapter ne znači nužno da sat ima punokrvnu navigaciju
Koristili smo sve kombinacije (ne)postojanja GPS i Wi-Fi adaptera, procesore koji su varirali od 1 x 200 MHz do 2 x 1 GHz, od 16 do 512 MB RAM-a. Kapaciteti baterija su se kretali od dvjestotinjak do preko 400 mAh, a zanimljivo je da naizgled nisu bili čvrsto vezani uz prosječno trajanje baterije. Tako je npr. Samsung Gear sa svojom baterijom od 300 mAh pod maksimalnim opterećenjem radio gotovo osam sati duže od modela LG G Watch R, usprkos tome što potonji ima bateriju od 410 mAh i 35% manji ekran.
Razlog za to vjerojatno leži u činjenici da su satovi sa snažnijim baterijama dolazili i s moćnijim, energije gladnijim hardverom. Čak su i punjači dolazili u svim vrstama i veličinama: od microUSB-ova preko popularnih magnetskih pločica pa sve do kreativnih rješenja kao što je ono Alcatelovo koji je USB punjač tipa A doslovno ugurao u remen svojeg OneTouch pametnog sata. Upravo zbog ove tehnološke i cjenovne raznovrsnosti postoji dobra mogućnost da ćete od svih ovdje testiranih satova pronaći barem jedan koji će vam upasti u oko i biti savršen za vaše potrebe i očekivanja, a možda i cjenovne mogućnosti.
Metodologija
Zbog nepostojanja benchmarka razvili smo vlastitu metodologiju testiranja
Ekran je prva stvar koju primijetite na satu i dio sata koji ćete najčešće gledati. Tu nas je prvenstveno zanimalo koliko je testirani zaslon velik i koja mu je rezolucija, što su dva faktora koja čine dvije trećine ove ocjene. Zadnja trećina otpada na tip zaslona te činjenicu ima li isti ekran osjetljiv na dodir. Zasloni koje smo testirali prilično variraju veličinom i općenitom kvalitetom slike, no na svu sreću svi su se prilično dobro ponašali pri jakom osvjetljenju.
Zanimljivo je da sam vrh cjenovne ponude koji se diči prilagođenošću na ekstremne vremenske uvjete i sportove taj koji je opremljen s manjim ekranima lošije razlučivosti. Neovisno o tome, čak nas niti zasloni poput 1,2-inčnog 218 x 218 E-Ink ekrana s kojim dolazi Fenix 3 nisu spriječili da uživamo u naprednim mogućnostima sportskih satova. Udio ocjene zaslona u ukupnoj ocjeni satova je 15%.
Metodologija Zbog radikalnih razlika u hardveru, softveru i dizajnu testiranih modela, i naša je metodologija morala biti sveobuhvatna
Specifikacije
Operativni sustav, broj i brzina jezgri procesora, količina radne memorije... Nekako se još uvijek teško naviknuti na ovaj način pričati o satovima. No, bez brige – izgleda da za sada taj osjećaj dijele i proizvođači hardvera, mnogi od kojih još uvijek pažljivo čuvaju specifikacije svojih satova kao zmija noge. Iako smo cijenili veću količinu dostupne interne memorije u modelima kao što su LG G Watch R i Samsung Gear S, naše korisničko iskustvo nije bilo bitno lošije s osjetno jeftinijim Sony SmartWatchom 2. Ocjena specifikacija nosi jednu desetinu ukupne ocjene uređaja, a temeljili smo je na OS-u, broju i brzinu jezgri procesora, količini radne i interne memorije, (ne)postojanju GPS-a i Wi-Fi-ja te kameri.
Baterija
Ocjena baterije čini četvrtinu ukupne ocjene uređaja, a temelji se samo na dva čimbenika – trajanju baterije pod minimalnim i maksimalnim opterećenjem uređaja. Pod maksimalnim opterećenjem podrazumijevamo paralelno funkcioniranje svih mogućih funkcija uređaja kao što su Bluetooth, Wi-Fi, GPS, brojač koraka i sl. Također smo uz to na svim uređajima koji su to podržavali omogućili „always on“ funkciju ekrana te ugasili automatsko reguliranje osvjetljenja. Ti rezultati predstavljaju donje granice ispod kojih novi satovi ili barem satovi s novim baterijama gotovo sigurno neće ići.
Što se korištenja pod minimalnim opterećenjem tiče, ono podrazumijeva jednostavno suzdržavanje od paljenja najzahtjevnijih funkcija i normalno korištenje sata kao sata, s time da smo na svima jednu trećinu vremena imali upaljene sustave notifikacija. Naši rezultati vam mogu poslužiti kao referentna točka za gornju granicu do koje ovdje testirani satovi mogu izdržati bez punjenja baterije.
Ništa bez aplikacije Za optimalan rad je nužno imati konstantno aktivnu Bluetooth vezu između mobitela i sata te službenu aplikaciju proizvođača
Dizajn i ergonomija
Startnu prednost dali smo lakšim uređajima, a dvije trećine ove ocjene su otpale na naše subjektivne dojmove u vezi odabira materijala kućišta i remenja te toga kako se isti uklapaju u naš idealni tip estetski dojmljivog i ergonomski savršenog pametnog sata.
Zbog veze s materijalima od kojih su satovi izrađeni, manji dio ocjene ove kategorije je otpao i na objektivan IP rating, međunarodni standard koji klasificira stupnjeve zaštite raznoraznih uređaja od upada krutih tvari i tekućina u njihovu unutrašnjost. IP ocjena je dvoznamenkasta šifra čija se prva znamenka odnosi na zaštitu od čvrstih predmeta, a druga na zaštitu od tekućina. Imajte na umu da znamenke 5 i 6 na prvom mjestu IP-a označavaju djelomičnu, odnosno potpuno zaštitu od prašine. Znamenke 7 i 8 na drugom mjestu označavaju vodootpornost uređaja na do, tj. preko jednog metra dubine. Nula – pogađate – znači da nikakva posebna zaštita ne postoji.
Funkcionalnost
Kategorija funkcionalnost pokriva subjektivno korisničko iskustvo korištenja sata i pripadajuće mu mobilne aplikacije, objektivnu količinu nativnih aplikacija za fitness, zabavu, komunikaciju i rad te broj nezavisnih, odnosno tzv. third-party aplikacija dostupnih za svaki uređaj. Svaki od ova tri faktora čini točno jednu trećinu ocjene funkcionalnosti, a kompletna kategorija sačinjava 25% ukupne ocjene uređaja.
Dvije trećine ocjene funkcionalnosti su tako bazirane na objektivnim kriterijima broja dostupnih senzora i aplikacija, a posljednja trećina se tiče našeg vlastitog dojma u vezi ugodnosti korištenja svakog OS-a i sata općenito. Također, pod „aplikacijama“ nismo smatrali pakete wallpapera, teme i skinove za satove, već isključivo softver s praktičnom primjenom, pa makar ona bila i zabava.
Kompatibilnost
Što se kompatibilnosti tiče, tu nema puno filozofije; za svaki smo sat ispitali podržava li njegov proizvođač spajanje s iOS i Android uređajima te binarno ocijenili naše nalaze koji sačinjavaju pet posto ukupne ocjene uređaja. Gotovo svi ovi satovi su bez pripadajućih mobilnih aplikacija jednostavno toliko hendikepirani da ih se praktički ne isplati koristiti (osim meanIT-a i Samsunga), a nekoliko njih se uopće niti ne može potpuno upogoniti bez mobitela.
