Iako su desetljećima bili institucionalno odvojeni svjetovi, u posljednje vrijeme postoji sve snažniji trend približavanja animacije i videoigara. Ovo vidimo i na široj audiovizualnoj sceni kroz adaptacije videoigara u film i obratno, i kroz korištenje istih tehnologija i za igre i za film, poput virtualne produkcije s Unreal Engine scenama. Svijet animacije također dijeli alate sa svijetom videoigara, pa tako Blender (najveći softver za 3D modeliranje) koriste i proizvođači videoigara, ali sve češće i animatori. Primjerice, animirani film Poplava iz 2024. godine rađen je u Blenderu i daleko je najjeftiniji film koji je ikad dobio Oskara za najbolji animirani film, čak i ne uzimajući u obzir inflaciju (koštao je oko 3,5 milijuna eura).
Poplava
Animatori Poplave (2024.) već su ranije posjetili Hrvatsku, u sklopu konferencije Blend of Film and Games 2025 te održali predavanje o tome kako se i s malim budžetima ipak može stvoriti film svjetske kvalitete i visoke gledanosti.
Stoga ne čudi da se sve više velikih animacijskih festivala okreće videoigrama i stvara posebne programe baš za videoigre. Upravo u lipnju 2026. godine, jedan od najvećih festivala animacije na svijetu, MIFA Annecy, pokrenuo je dio programa upravo za videoigre pod imenom xIP (čita se „cross IP“). MIFA se u tom programu fokusirala na mjesto susreta intelektualnog vlasništva između videoigara i animacije, kao primjerice sa serijom Arcane koja je rađena po predlošku videoigre League of Legends, ili sa serijom animiranih filmova po franšizi Super Mario. Budući da su ciljane publike, korišteni alati i sami autori sve bliži jedni drugima, ovo se čini kao logičan slijed. U mnogim primjerima se čak i velik dio posla (3D modeli, rig, animacije i slično) može uz jako malo truda prenijeti iz animacije u videoigru ili obratno. Takav proces, zvan asset reuse, značajno ubrzava proces adaptacije, i zna umanjiti cijenu produkcije između 20 i 40 posto, kao na primjeru Paws of Fury, videoigre iz 2025. godine rađene po istoimenom filmu sa Samuelom L. Jacksonom u glavnoj ulozi (na čijoj je adaptaciji iz filma u videoigru radio i hrvatski scenarist Siniša Bahun).
Osim u Annecyju, ovog lipnja se održao i Animafest, koji je, također kao i Annecy (i uz Hirošimu i Ottawu), jedan od četiri glavna „A-list“ festivala animacije (što znači, između ostalog, da pobjednik tih festivala automatski ulazi u shortlist za Oskara). Animafest se održava od 1972. godine, a ima posebno mjesto u svijetu animacije i zbog svog statusa i višedesetljetnog uspjeha u održavanju kvalitete sadržaja, ali i zbog povijesti zagrebačke škole crtanog filma još od Vučetićevog Oskara za Surogat davne 1961. godine (inače prvi Oskar koji je dobio animacijski studio van engleskog govornog područja).
Scena iz animiranog filma Poplava, u potpunosti napravljenog u Blenderu, 3D alatu otvorenog koda
Umjetnička režija videoigre
U ovih 54 godine festivala, na Animafest su dolazila neka od najvećih imena animacije, što američke (David Fleischer, Chuck Jones, Jim Henson i mnogi drugi), što svjetske (Joanna Quinn, Michel Ocelot, Goro Taniguchi i tako dalje), a od ove godine se festival može pohvaliti i privlačenjem velikih imena videoigara - od domaćih poput Admira Elezovića, umjetničkog direktora Croteama zaduženog za sve njihove serijale uključujući i Serious Sam i Talos Principle - do stranih poput Michaela Freia (već spomenutog u ranijem broju VIDI-ja u kontekstu London Games Festivala sa svojom igrom Time Flies) i drugih.
Na festivalu je organizirana i interaktivna izložba gdje su posjetitelji mogli odigrati videoigre iz nagradne selekcije, a na festivalu je održano i prvi put u povijesti Animafesta natjecanje za najbolju umjetničku režiju videoigre. Među više od 40 naslova, izabrano je top pet naslova za uži krug, a to su ALL LIVING THINGS (studio MOXO iz Hrvatske), GOKI’S DREAM (Studio Schlamassel iz Njemačke), NUMBRA (studio Hamahiru iz Španjolske), THE DUNKERS (studio 5 rusa iz Hrvatske) te pobjednik TIME FLIES (studio Playables iz Švicarske). Činjenica da su čak dvije igre iz Hrvatske ušle u uži izbor dodatno potvrđuje da domaća scena ima snažan autorski potencijal i da se hrvatski developeri sve ozbiljnije pozicioniraju na spoju animacije i videoigara.
Annecy u Francuskoj je dom najpoznatijeg festivala animacije na svijetu
Zagreb Film Dušan Vukotić - Surogat - jedini Oskar domaćeg studija
Predavanja
Festival je imao i edukativni karakter za profesionalce u industrijama animacije i videoigara, pa se kroz konferenciju Gamedev X Animafest u suorganizaciji Slovačke i Hrvatske dva dana moglo poslušati mnoštvo predavanja. Zanimljivo predavanje su održala dva 3D animatora iz slovenskog studija OUTFIT7 (poznatog po franšizi mobilnih igara Talking Tom), na kojem su pojasnili svoju vizualnu metodologiju iza razvoja likova u igri s kojima se igrači (pretežito djeca) mogu poistovjetiti kao s prijateljima ili ljubimcima. Među zanimljivim panelima bili su panel o strateškim sinergijama javnog financiranja videoigara (primjerice, kako spojiti nacionalne i europske fondove te privatna sredstva za zatvaranje financijske konstrukcije animacije i videoigara, koje su obje poznate kao rizična ulaganja u industriji zabave) i panel o razlici u ophođenju prema intelektualnom vlasništvu u animaciji i videoigrama (najveći dio predavanja činili su savjeti i iskustva vezana uz opasnosti i prilike vezane uz adaptacije i pravno-autorske probleme oko korištenja tuđeg intelektualnog vlasništva). Također, publika je mogla čuti i domaća predavanja, primjerice od Admira Elezovića o tome što vizualni umjetnici mogu očekivati od rada u velikom studiju poput Croteama te predavanje o adaptaciji Profesora Baltazara iz animirane serije u videoigru.
Dunkers (2026), igra Frane Petruše o košarci i Draženu Petroviću
Gamedev x Animafest odvijao se u umjetničkom prostoru Klet u Ilici
Radionica
Studenti i mlađi profesionalci imali su još jednu korist od festivala - dva velika imena vizualnih umjetnika za videoigre (Gabriel Nagypál iz Slovačke i Gabriel Alvarez iz Latinske Amerike) došli su u Zagreb na višesatnu radionicu na kojoj su pregledavali portfelje domaćih vizualnih umjetnika i dijelili savjete oko toga kako ih upotpuniti i u kojem smjeru razvijati svoju karijeru. Ovakvi „portfolio review“ događaji su česti u inozemstvu i iznimno korisni, ali u domaćem sektoru videoigara još nemamo tu tradiciju službenih i organiziranih pregleda portfelja, što je šteta jer na taj način naši mladi umjetnici nemaju mogućnost (barem kratko) razgovarati s nekim tko ih može u par rečenica usmjeriti u pravome smjeru i skratiti im mjesece istraživanja. Pozitivne reakcije na ovaj događaj od igraće i animacijske publike možda će pobuditi interes da se takvi događaji i češće organiziraju.
Videoigre na likovnoj akademiji
Ovo je jedan od rijetkih događaja u Zagrebu (uz Blend of Film and Games koji je počeo 2024. godine) koji spajaju videoigre i druge audiovizualne umjetnosti, i tek su se kroz njih počela događati ključna (strateška) partnerstva i umrežavanja čije ćemo učinke tek doživjeti kroz pet do deset godina. Inače, akademski svjetovi animacije i videoigara u Hrvatskoj približavaju se već godinama, počevši od novih predmeta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i u Osijeku koji se isključivo bave videoigrama (što je prije samo deset godina bilo teško zamislivo), do zajedničkih „game jam“ radionica na ALU, ADU i FER-u, pa i do osmišljavanja zajedničkih interdisciplinarnih studijskih programa. Sada se osim akademskog, to širi i na profesionalni svijet, tako da nas ne bi trebalo čuditi da uskoro doživimo i zajedničke projekte koji će djelovati sinergijski te istovremeno lansirati novi domaći animirani film u kinima i njegovu videoigru na Steamu.
Najvažniji dio svakog audiovizualnog festivala je umrežavanje uz hladno osvježenje, na ovoj slici s umjetničkim direktorom Croteama Admirom Elezovićem
