Apple iduće godine slavi 20 godina izlaska originalnog pametnog telefona iPhone. Već skoro dva desetljeća pratimo kako se priča smartphone revolucije razvija. No treba napomenuti da ono što je iPhone činilo revolucionarnim nije sam telefon ili njegov hardver, već mobilne aplikacije koje su radile stvari prethodno nezamislive na takvom nekom uređaju dostupnom široj publici.
Upravo taj značaj mobilnih aplikacija nije nestao. Štoviše, s vremenom je samo porastao jer smo kroz godine vidjeli kako aplikacije nisu tu samo za razonodu, već čine napredne sustave pomoću kojih obavljate svoje bankarske usluge i plaćanja, ulažete novac u razne fondove ili podižete službene dokumente putem sustava kao što su mGrađani.
Zato i mi po 11. put biramo 50 najboljih domaćih mobilnih aplikacija. Pritom nam fokus nije isključivo na aplikacijama koje su razvili hrvatski developeri, već i onima koje su lokalizirane te prilagođene hrvatskom tržištu i od velikog su značaja za njega.
Upravo takve uspješne "domaće" aplikacije telekoma, banaka i trgovaca poput A1, PBZ, RBA, Telemacha i Lidla, svojom su kvalitetnom lokalizacijom došli do svojih vjernih korisnika i bitan su dio domaćeg eko "mobile app" sustava.
Sa sve većim brojem aplikacija, sve raznovrsnijom upotrebom tih aplikacija i sve većim značajem tog softvera u našem svakodnevnom životu, i naš posao iz godine u godinu biva sve težim. Nakon iscrpnog popisivanja aplikacija koje zadovoljavaju naše kriterije, a nakon toga i detaljnog testiranja, došao je najmukotrpniji dio posla – odabir finalnih 50.
Kako usporediti aplikaciju za vrijednosne papire s nekom čija je jedina namjena razonoda, bez obzira radilo se o nekoj igri ili jednostavnoj aplikaciji nalik legendarnoj iBeer Free aplikaciji s prvih iPhone uređaja? Posebno je teško bilo zatvoriti popis s posljednje 3-4 aplikacije jednom kad smo uspjeli dostići konsenzus oko onih „koje jednostavno moramo“ ubaciti.
Pomoć u pronalasku svih tih odgovora odlučili smo potražiti izvan redakcije – kod profesionalaca kojima je razvoj aplikacija svakodnevica. S obzirom da aplikacije postaju sve kompleksnije, a informacije poput osobnih financija dio podataka koje dijelimo na internetu, pitanje sigurnosti postaje sve važnije. To se može osjetiti i na raznim tehnološkim konferencijama koje sve veću ulogu daju domeni kibernetičke sigurnosti, ali i po tome da čitave konferencije o kibernetičkoj sigurnosti postaju sve učestalije u IT-u.
Stoga je pitanje sigurnosti veliki prioritet korisnicima, ali i naručiteljima aplikacija. To nitko ne zna bolje od našeg prvog sugovornika. Martin Grmek je softverski arhitekt u tvrtki ASEE Hrvatska s velikim iskustvom u razvoju mobilnih aplikacija za financijski sektor.
ASEE Hrvatska
Sigurnost je ključan uvjet za banke i mnoge druge
Dvostruka autentikacija i biometrija više nisu dodatna opcija, već standard koji očekuju korisnici, a istovremeno ih nameću sve stroži propisi, osobito u vremenu sve većih digitalnih prijetnji i sofisticiranih prijevara usmjerenih prema krajnjim korisnicima.
Ako ste ovih dana koristili mobilno bankarstvo ili bankomat, beskontaktno platili nove slušalice, odradili kupnju online karticom ili bili u kontaktu s korisničkim centrom domaće ili regionalne tvrtke, vrlo vjerojatno ste bili u doticaju s nekom od digitalnih usluga tvrtki unutar ASEE grupacije. ASEE Hrvatska dio je ASEE grupe, jedne od najvećih IT kompanija u Europi na području proizvodnje i implementacije vlastitih softverskih rješenja. Glavna domena tvrtke su financijski sektor, industrija plaćanja, javna uprava i telekomunikacije. ASEE grupa posluje u 23 zemlje i zapošljava preko 3.800 ljudi diljem svijeta.
Kao što smo napomenuli, iako je krajnjem korisniku ova tvrtka možda manje poznata, njihova rješenja čine financijske i druge digitalne usluge jednostavnijima, pouzdanijima i pristupačnijima, a krajnji korisnik ih pritom koristi praktički svakodnevno.
Martin Grmek je softver arhitekt u tvrtki ASEE Hrvatska s velikim iskustvom u razvoju mobilnih aplikacija za financijski sektor. U tom sektoru
je poseban značaj pridan sigurnosti podataka krajnjih korisnika
To znači da ti isti krajnji korisnici danas očekuju stabilne i intuitivne aplikacije, brzu isporuku novih funkcionalnosti, ali i korisničko iskustvo koje je u skladu s aktualnim digitalnim trendovima, kako ističe Martin. S tim porastom očekivanja korisnika i sve bržim promjenama u poslovanju i regulativi, tradicionalni modeli razvoja mobilnih aplikacija sve teže odgovaraju potrebama banaka.
„Svaka promjena u klasičnom razvojnom modelu podrazumijevala je novu verziju aplikacije, dodatna testiranja i čekanje odobrenja u trgovinama aplikacija. Banke često moraju reagirati brže nego što takav razvoj dopušta, a ta sporost objave više ne prati potrebe banaka ni njihovih korisnika na tržištu koje se brzo mijenja,“ objašnjava Martin.
Jedan od dodatnih izazova često je i nedostatak dosljednosti u korisničkom iskustvu. Različiti timovi unutar velikih sustava nerijetko su razvijali iste ili slične funkcionalnosti i ekrane, što je dovodilo do fragmentiranih sučelja i sporijeg razvoja. Kao odgovor na te izazove nastala je platforma Adaptive Elements, koja danas čini temelj ASEE Digital Edge rješenja za digitalno bankarstvo.
Riječ je o platformi za razvoj mobilnih aplikacija koja omogućuje centralizirano upravljanje izgledom, strukturom i ponašanjem ekrana, dok aplikacija u potpunosti ostaje nativna. Sadržaj, struktura i poslovna logika definiraju se na serverskoj strani, što bankama omogućuje brze izmjene – od dodavanja novih polja i prilagodbe poslovnih procesa do uvođenja regulatornih promjena – bez potrebe za novom verzijom aplikacije i čekanja odobrenja u trgovinama aplikacija.
„Za razliku od rješenja koja se oslanjaju na jedinstveni kod za više platformi, često temeljena na JavaScriptu ili Flutteru, Adaptive Elements zadržava prednosti nativnog razvoja, čime osigurava najbolje korisničko iskustvo,“ ističe Martin.
Dodatnu vrijednost platforme čini korištenje gotovih i ponovno iskoristivih komponenti, čime se značajno ubrzava razvoj novih funkcionalnosti, smanjuje mogućnost pogreški i osigurava konzistentno korisničko sučelje.
No to nije jedina prednost Adaptive Elements kao dio njihove Digital Edge platforme, jer ona također integrira snažne sigurnosne komponente, što je, kako Martin navodi, za banke i brojne druge kompanije postalo ključan uvjet. Dvostruka autentikacija i biometrija više nisu dodatna opcija, već standard koji očekuju korisnici, a istovremeno ih nameću sve stroži propisi, osobito u vremenu sve većih digitalnih prijetnji i sofisticiranih prijevara usmjerenih prema krajnjim korisnicima, pojašnjava Martin. Platforma omogućuje da se te sigurnosne funkcionalnosti primjenjuju dosljedno u svim kanalima i kroz sve procese.
Prema Martinovim riječima, bankarske mobilne aplikacije ulaze u novu fazu razvoja. „Era sporih i rigidnih aplikacija polako završava. Adaptive Elements i ASEE Digital Edge omogućuju aplikacijama da se aplikacije kontinuirano prilagođavaju promjenama u poslovanju i regulativi, gotovo u stvarnom vremenu. Banke time dobivaju veću agilnost i kontrolu, a krajnji korisnici pouzdano, moderno i u potpunosti nativno iskustvo,“ zaključuje.
Kao što možemo vidjeti iz zanimljivih Martinovih riječi, u svijetu sa sve češćim i sofisticiranijim prijetnjama u online okruženju, sigurnost postaje jedna od ključnih stavki u razvoju mobilnih aplikacija. No ona nije jedina. Brzina je još jedna ključna stavka, kako za bankarske aplikacije, ali tako i za brojne druge.
To se u velikoj mjeri može pripisati razvoju generativne umjetne inteligencije, od koje se danas očekuje primjena i u softverskom razvoju. Između ostalih, takva očekivanja imaju i naručitelji koji žele svoju aplikaciju čim prije, jer smatraju da je AI gotovo rješenje koje je značajno ubrzalo procese u razvoju aplikacija.
I uistinu, AI rješenja koja su danas dostupna na tržištu spustila su barijeru ulaska u svijet razvoja aplikacija i u određenoj mjeri ubrzala procese tog razvoja. Tu u priču ulazi još jedan veliki trend i vruća tema na sceni – vibe coding. Radi se o praksi razvoja softvera uz pomoć velikih jezičnih modela koji generiraju izvorni kod prema promptu koji dobivaju od developera.
PAVELJAME IT
Vibe coding je game changer, ali ne za sve
Što se tiče programera koji se trenutno bave razvojem aplikacija, mislim da im je posao još neko vrijeme siguran.
Naš sugovornik na temu vibe codinga je Bruno Pavelja, osnivač tvrtke PAVELJAME IT, a ujedno je Operations Strategist i DevOps Engineer.
„Vibe coding je definitivno game changer, ali ne za sve u ovom trenutku“, započinje Bruno. „Više ga vidim kao vrlo koristan alat za razvoj jednostavnih aplikacija ljudima koji imaju određeno tehnološko predznanje (ne nužno u razvoju aplikacija), ili pak kao pomoćni alat developerima koji im može popraviti određene greške čak i samostalno.“
„Meni kao pojedincu koji ima tehnološka predznanja, ali nema programerska znanja u razvoju mobilnih aplikacija, omogućio je da razvijem MVP aplikacije u svega dva dana, a zatim ju pripremim za Play Store u dva tjedna. Koristio sam Claude Code i Codex, a programski kod me je izašao oko 45 EUR-a, no ukoliko bi plaćali za razvoj nečeg sličnog nekoj agenciji ili freelanceru, to bi sigurno izašlo puno više.“
Iako to zvuči odlično i na tragu onog potpunog rješenja koje smo ranije spomenuli, situacija nije tako jednostavna. Toga je svjestan i Bruno: „Što se tiče trenutno programera koji se bave razvojem aplikacija, mislim da im je posao još neko vrijeme siguran.“ To ponajprije pripisuje činjenici da AI, prema njemu, još nije spreman za kompleksnije aplikacije s kompleksnim dizajnom (one koje su van određenih uobičajenih sistema dizajna ili koje zahtijevaju kvalitetne animacije), aplikacije koje zahtijevaju „vrlo napredan i skalabilan backend, ili aplikacije koje obrađuju osjetljive podatke gdje je sigurnost ključna“.
Bruno Pavelja smatra da je vibe coding trenutno još uvijek namijenjen za razvoj jednostavnih aplikacija ljudima koji imaju određeno tehnološko predznanje, a ne za sve
Kao što smo već ranije saznali, sigurnost je sve bitnija u današnjem svijetu gdje koristimo razne online servise svakodnevno. Trenutno stanje u kojem se nalazi razvoj aplikacija pomoću AI-ja Bruno je dodatno opisao i određenim zanimljivostima koje je primijetio tijekom razvoja.
„AI mi je riješio sve što ne bih znao sam napraviti, ali sam dva sata potrošio na pomicanje jedne ikone, iako se radilo samo o promijeni jednog broja u kodu. Sitne vizualne izmjene poput veličine gumba, razmaka i poravnanja bile su najmukotrpnije.“
Bruno se dotaknuo i naručitelja aplikacija koji su, kao što smo već rekli, svoja očekivanja prilagodila realnosti da se AI sve više primjenjuje u razvoju. „Što se tiče naručitelja, u ovom trenutku oni očekuju da korištenjem AI-ja proizvod mogu dobiti po jeftinijoj cijeni. Već mi se par puta dogodilo da pri objašnjenju da za neki projekt treba senior developer, dobijem pitanje ‘zar se ne može to vibe codati?’ Problem je što klijenti očekuju AI cijene za non-AI kompleksnost.“
Vibe coding je zanimljiva pojava na IT sceni u zadnjih par godina jer rezultati očito postoje, ali ključno pitanje su očekivanja naručitelja i realne mogućnosti takvog načina razvoja. Upravo zato je Bruno svoj razgovor s VIDI timom zaključio sa svojim predviđanjem za vibe coding u narednim godinama.
„Vidim da će kroz dvije godine AI moći napraviti solidne MVP-ove. Kroz pet godina počinje realna transformacija. Developeri će više biti nadzornici i kreativni arhitekti, dok će AI ubrzati setup i rutinske zadatke.“
Iz ovih razgovora vrlo je očito da su sigurnost podataka i brzina isporučivanja proizvoda te ažuriranja ključni. Kao što je to sad već tradicija zadnjih godina, tu svoje prste svakako ima i AI, čiju prisutnost u razvoju mobilnih aplikacija pratimo zadnjih nekoliko godina. Zaključak je takav da AI još uvijek nije rješenje za svaki problem, ali nema sumnje da se udomaćio u razvoju aplikacija – u kojoj mjeri, ovisi od tima do tima.
Sad kad smo izvukli određene zaključke i trendove u razvoju aplikacija, u čemu su nam uvelike pomogli naši sugovornici – profesionalci koji svakodnevno rade na razvoju softvera – preostaje nam još definirati kako smo testirali aplikacije i koji elementi su bili ključni tijekom odabira finalnih top 50 mobilnih aplikacija razvijenih u Hrvatskoj ili lokaliziranih za hrvatsko tržište.
Metodologija testiranja
Kako bismo izbjegli subjektivnost, definirali smo kriterije ocjenjivanja unaprijed. Najveći dio kolača od čak 40% otišao je na korisničko iskustvo (UX), što uključuje funkcionalnost, dizajn i brzinu rada. Smislenost i korisnost aplikacije su iduće s 30% ukupne ocjene, dok smo 20% ocjene pridali inovativnim funkcionalnostima koje možda dosad nismo vidjeli u mobilnim aplikacijama. Ukupni dojam činio je 10% konačne ocjene. Tu se najčešće nisu proslavile one aplikacije s in-app kupnjama, pogotovo kad su te kupnje bile zaključane iza virtualnih valuta. Tako su prema ovim kriterijima samo najbolje aplikacije ušle u VIDI Top 50-2026.
Pregled najboljih domaćih mobilnih aplikacija za 2026. godinu sa opisima, a ponekad i našim mini savjetima developerima i vlasnicima appova za poboljšanje, možete vidjeti na ovom linku!
