Znate li koje su računalne komponente trenutno relativno jeftine? Barem u usporedbi sa često nevjerojatno skupim grafičkim karticama više klase, tek nešto manje skupim procesorima i nadasve nimalo jeftinom periferijom.
Dakle, trenutno su Solid State diskovi i radna memorija (RAM) komponente koje su relativno cjenovno pristupačne. Što je zapravo dobra vijest, jer ove komponente oduvijek značajno i - rekli bismo - presudno utječu na krajnje korisničko iskustvo brzine, odnosno percepcije brzine prilikom rada s računalom.
Neće vam puno pomoći najbrža grafička i skup high end procesor ukoliko nemate dovoljno radne memorije ili morate nekoliko minuta čekati prilikom uključivanja računala, jer vam je ugrađeni disk spor ili zastario. Da ne govorimo o brzini prilikom učitavanja igara i drugih zahtjevnih aplikacija.
Posebno nam je u tom smislu zanimljiva radna memorija (RAM). Naime, u posljednjih nekoliko godina bili smo svjedoci tehnološke tranzicije u svijetu radne memorije, pri čemu je DDR5 RAM memorija postala novi svojevrsni standard kada su u pitanju moderna računala. Starija DDR4 memorija polako, ali zasluženo, odlazi u mirovinu.
DDR5 memorija danas je svojevrsni standard kod mainstream računala više klase, a cijena DDR5 memorije je danas znatno povoljnija nego prije nekoliko godina
Koliko naš PC treba memorije 2025. godine?
Premda je u samom početku svoje tržišne prisutnosti DDR5 memorija očekivano bila teško dostupna i dosta skupa, danas je situacija posve drugačija. Broj dostupnih DDR5 memorijskih modula je osjetno veći u odnosu na starije DDR4 module, a i cjenovno danas više nema neke osjetne razlike. 16 GB kvalitetne DDR5 radne memorije pristojne brzine danas već možete pronaći za manje od 50 eura. Svi novi procesori i matične ploče predstavljeni u zadnjih nekoliko godina podržavaju isključivo DDR5 memoriju. Valja očekivati kako će DDR5 memorija i dalje biti ključna komponenta modernih računala u sljedećih nekoliko godina.
Osim toga, zadnjih godina je svakako vidljiv trend povećanja zahtjeva po pitanju količine potrebne radne memorije kod modernih računala. Moderne grafički napredne igre i druge aplikacije zahtijevaju sve više radne memorije za optimalan rad. Svakako je i sve veća popularnost umjetne inteligencije i korištenja AI aplikacija, pogotovo lokalno na modernim računalima, dovela do povećanja zahtjeva po pitanju radne memorije.
DR5 memorija donijela je nekoliko ključnih novosti u odnosu na DDR4, a ključna prednost DDR5 memorije su veći radni taktovi i bolje performanse
Kada smo prije nekoliko godina radili temu u kojoj smo istraživali koliko nam radne memorije treba za moderan gaming, PC računala s 8 GB radne memorije još su uvijek bila sveprisutna. Danas gotovo sva novija računala dolaze s minimalno 16 GB RAM-a, dok 8 GB eventualno možete još isključivo pronaći kod najjeftinijih modela, bilo da je riječ o stolnim ili prijenosnim računalima.
U skladu s tim tržišnim i tehnološkim promjenama koje su se dogodile posljednjih godina, učinilo nam se kako je ponovno došlo vrijeme da se pozabavimo temom radne memorije, odnosno utjecaja količine brzine radne memorije na ukupne performanse modernog računala.
Prvenstveno nas ovdje zanima je li 16 GB radne memorije još uvijek dovoljno za moderno računalo, posebno s naglaskom na igranje najnovijih igara? Također, zanimalo nas je koliko brzina DDR5 memorije utječe na ukupne performanse u igrama i zahtjevnim aplikacijama.
Kako bismo dobili neke odgovore, valjalo je pribaviti određen broj DDR5 memorijskih kitova različitog kapaciteta i iste brzine, te se baciti na testiranje. Na kraju smo nabavili tri dual channel DDR5 memorijska kita brzine 6.000 MHz u kapacitetima od 16 GB (2x8 GB), 32 GB (2x 16 GB) i 64 GB (2x 32 GB). Smatramo kako su ovo količine memorije koje su najzanimljivije većini korisnika, a i najčešće ih danas nalazimo kod najnovijih računala.
Memorija: obično dolazi u dual channel kitovima koji sadrže dva istovjetna modula određene brzine
Je li vrijeme za nadogradnju?
Ovdje odmah moramo naglasiti kako su u fokusu ove naše teme prosječni korisnici, odnosno mainstream kućna računala. Posve je jasno da ukoliko se planirate baviti nekim zahtjevnim poslovima, poput renderinga, korištenja AI aplikacija u poslovne svrhe ili obrade videa, trebat će vam i osjetno više radne memorije za optimalan rad.
Što opet dosta ovisi i o korištenim aplikacijama i drugim faktorima. Naš je pristup ovdje ipak daleko općenitiji i cilja na svestrana kućna mainstream računala koja koristimo za igre, multimediju i druge uobičajene aktivnosti. Što, dakako, ne isključuje korištenje nekih zahtjevnijih aplikacija s vremena na vrijeme.
Mi, dakle, ovdje želimo ponuditi svojevrsni vodič kroz memorijske performanse na modernim računalima i dati neke općenite savjete za optimalan i isplativ odabir, svakako imajući u vidu omjer cijene i performansi.Nadalje, valja reći kako smo sva naša testiranja proveli koristeći moderno stolno računalo. Vjerujemo da sve ono što smo saznali i što ćemo ovdje napisati vrijedi u dobroj mjeri i za prijenosna računala. Međutim, prijenosna računala imaju određene posebnosti po pitanju radne memorije, prije svega jer danas kod sve više modela laptopa nemate mogućnost naknadne nadogradnje radne memorije. Osim toga, kod prijenosnih računala često integrirani grafički procesor koristi određeni dio radne memorije za svoje potrebe. Tako da vam ostaje manje radne memorije na raspolaganju za druge zadatke.
Najnovije matične ploče za moderne AMD-ove i Intelove procesore u pravilu posjeduju četiri memorijska utora uz maksimalan kapacitet do 256 GB DDR5 memorije
Ukratko rečeno, cilj nam je ovdje bio saznati koja je optimalna količina radne memorije koja nam treba za nesmetan i ugodan rad kod modernih računala 2025. godine. Nadalje, željeli smo vidjeti koliko brzina ugrađene DDR5 memorije utječe na performanse u općenitim i zahtjevnim aplikacijama, te dakako, igrama. Konačno, vrag nam nije dao mira, pa smo istražili koliko korištenje samo jednog memorijskog modula (single channel način rada) negativno utječe na ukupne performanse računala u odnosu na korištenje dva istovjetna memorijska modula u paru (dual channel način rada). Posebno s obzirom na neke tehnološke novosti koje DDR5 donosi u odnosu na stariju DDR4 memoriju.
DDR5 – tehnološki najnaprednija memorija
Upravo zbog značajnog tehnološkog iskoraka kojeg donosi DDR5 memorija, kratko ćemo se ovdje osvrnuti na ključne novosti, odnosno glavne tehnološke osobine DDR5 memorije.
DDR5 memorija predstavlja sljedeću stepenicu po pitanju tehnološkog razvoja mainstream radne memorije za moderna računala i donosi brojna značajna unaprjeđenja u odnosu na DDR4 memoriju. Prije svega, DDR5 memorija omogućuje značajno veće radne taktove, slijedom toga i osjetno veću memorijsku propusnost, ali i bolju energetsku učinkovitost s obzirom na korištenje inicijalno nešto nižeg radnog napona. Primjerice, dok je DDR4 SDRAM memorija svoj limit po pitanju radnog takta dosegla negdje oko 4.000 MHz u najboljem slučaju, DDR5 memorija radi na početnom radnom taktu od 4.800 MHz po JEDEC specifikaciji, a danas već postoje i DDR5 memorije koji rade na 8.000 MHz ili više. Zapravo bi preciznije bilo reći 8.000 MT/s, odnosno megatransfers per second. Naime, zbog načina rada DDR memorije (Double Data Rate), megaherci ovdje zapravo predstavljaju standardiziranu mjeru brzine, odnosno broj ciklusa po radnom taktu, dok MT/s označava efektivni protok podataka po sekundi.
Prilikom testiranja memorije koristili smo AMD-ov procesor Ryzen 7 9700X koji je dio najnovije generacije AMD-ovih Zen 5 procesora
Vrlo značajan napredak DDR5 memorija svakako donosi i po pitanju maksimalnog kapaciteta pojedinog memorijskog modula. DDR5 omogućuje module kapaciteta do 128 GB, a već sada na tržištu imamo DDR5 memorijske kitove većih kapaciteta poput 48 GB (2x 24) ili 96 GB (2x 48).
Današnja mainstream računala podržavaju do 192 GB ili čak do 256 GB DDR5 radne memorije, što je značajno povećanje u odnosu na uobičajenih 128 GB kod nešto starijih računala s DDR4 memorijom.
Također, jedna od novosti kod DDR5 memorije je činjenica da svaki modul sada posjeduje svoj vlastiti PMIC (Power Management Integrated Circuit), odnosno odgovarajući čip za regulaciju radnog napona i potrošnje energije. Na ovaj način omogućen je energetski učinkovitiji rad uz inicijalno nešto niži radni napon (1,1 V kod 4.800 MHz).
Kako smo testirali
Za potrebe testiranja memorijskih performansi koristili smo testno računalo koje se sastojalo od AM5 matične ploče temeljene na X670E chipsetu, procesora Ryzen 7 9700X i grafičke kartice Nvidia RTX 4070 TI. Testirali smo DDR5 memorijske kitove različitih kapaciteta brzine 6.000 MHz. Na testnom računalu bio je instaliran Windows 11 23H2 Pro sa svim najnovijim nadogradnjama. Prilikom testiranja koristili smo najnoviju verziju Nvidijinih upravljačkih programa za grafičku karticu, kao i odgovarajuće upravljačke programe za chipset na matičnoj ploči i druge komponente Performanse memorijskog sustava testirali smo pomoću testova brzine čitanja, zapisivanja i kopiranja podataka, te latencije testova u jednom od najpoznatijih alata AIDA 64.
Nadalje, koristili smo stvarne testove, pomoću kojih smo testirali brzinu učitavanja pojedinih aplikacija nakon što smo u pregledniku Chrome otvorili 15 tabova s učitanom web stranicom, što uzrokuje pozamašno zauzeće radne memorije.
Također smo testirali brzinu prilikom učitavanja igara, dekompresije podataka, te brzinu prilikom podizanja i ponovnog pokretanja računala, odnosno operacijskog sustava.
Za testiranje smo odabrali one igre za koje pouzdano znamo da su posebno osjetljive na memorijske performanse, kao što su Far Cry 6 i Assassin’s Creed Mirage. Fokus je također bio na nešto nižim rezolucijama gdje količina memorije više može utjecati na performanse.
Dakako, koristili smo i dobro znane testove poput PCMark-a i 3DMark-a, a veliku pažnju posvetili smo i testiranju AI performansi pomoću AI testova u softverskom alatu Procyon.
Brzina joj je vrlina
Nadalje, DDR5 memorija tehnološki donosi jednu dosta važnu promjenu kada je u pitanju interna komunikacija s memorijskim čipovima na razini samog modula. Dok se kod DDR4 memorije koristi komunikacija putem jednog 64-bitnog kanala po modulu, kod DDR5 memorije imamo značajnu promjenu, odnosno uvođenje dva 32-bitna neovisna kanala po modulu. Na ovaj način je omogućen efikasniji pristup i dohvaćanje podataka.
Važno je također spomenuti kako svi DDR5 memorijski čipovi imaju ugrađeni ECC (Error Correction Code) mogućnosti, odnosno tehnologiju za otkrivanje i otklanjanje pogrešaka. Kod DDR4 memorije je za ECC bio zadužen memorijski kontroler.
Općenito gledano, možemo reći kako DDR5 memorija donosi osjetno veće radne taktove, te značajno povećanu memorijsku propusnost, uz nazivno energetski učinkovitiji rad. Određeni nedostatak DDR5 memorije u odnosu na DDR4 jesu više latencije. Međutim, viši radni taktovi i veća propusnost u praksi donose veći pomak po pitanju performansi, usprkos nešto većim latencijama.
Na kraju ovdje moramo napomenuti da, kako se pojavljuju sve brže i brže DDR5 memorije, dolazi do određenih problema s integritetom signala i pojavom elektroničkog šuma i tzv. jittera. Zbog toga je JEDEC specificirao da DDR5 DIMM i SODIMM moduli brzine 6.400 MHz i više moraju posjedovati dodatnu komponentu, odnosno CKD (Client Clock Driver).
Ova komponenta na samom modulu zadužena je za generiranje i sinkronizaciju signala takta kako bi se spriječile pogreške prilikom prijenosa podataka. Sukladno tome, memorijski moduli sa CKD komponentom prozvani su CUDIMM modulima. Pritom naglasimo kako su CUDIMM moduli i dalje klasični DDR5 moduli, odnosno kompatibilni su sa svim postojećim DDR5 memorijskim utorima.
DDR5 će i u narednim godinama biti dominantan memorijski standard u svijetu računala, bilo da govorimo o stolnim ili prijenosnim računalima kod kojih imamo DDR5 memorije manjeg radnog napona (LPDDR5 ili LPDDR5X).
Kako odabrati radnu memoriju?
Prije nego što se malo detaljnije pozabavimo konkretnim DDR5 memorijskim kitovima i komponentama koje smo koristili za testiranja prilikom nastajanja ove teme, svakako je uputno reći par riječi o samom načinu odabira kapaciteta radne memorije. Jasno, ključno je pitanje na koji način optimalno odabrati količinu radne memorije.
Stolna računala ovdje svakako imaju značajnu prednost pred prijenosnim računalima, s obzirom da kod stolnih računala (uključujući i razna mini računala) radnu memoriju vrlo lako i brzo možete nadograditi. Kod prijenosnih računala to često nije slučaj, posebno kada govorimo o tankim i laganim ultraprijenosnicima. Dakle, kada su u pitanju prijenosna računala, uvijek je poželjno odabrati model s većom količinom radne memorije, jer je velika vjerojatnost da je kasnije nećete moći nadograditi.
Kod klasičnih stolnih računala imate osjetno više opcija. Ponajprije imate u pravilu četiri dostupna memorijska utora na matičnoj ploči. Možete prvo uzeti samo jedan modul kapaciteta od 16 GB, pa s vremenom kapacitet memorije nadograditi sve do 64 GB. Ovakav pristup ima određen nedostatak.
Naime, kupnjom jednog modula limitirani ste u početku na pristup memoriji putem jednog kanala. Zato je uvijek preporuka za optimalnu brzinu rada kupiti memorijski kit određenog kapaciteta s dva modula za dvokanalni pristup memoriji. Jasno, u tom slučaju ste odmah popunili dva utora na matičnoj ploči.
S gledišta isplativosti svakako je prvi pristup bolji, jer vam je početni trošak manji. Posebno ako imate jasnu namjeru kroz neko vrijeme nadograditi računalo. S druge strane, memorijski kit s dva modula omogućit će vam odmah optimalne performanse. Nešto kasnije, vidjet ćemo zapravo koliko se negativno na performanse održava korištenje jednog DDR5 modula u odnosu na memorijski kit s dva modula.
Brže, više i... isplativije!
Osim kapaciteta i same konfiguracije (jedan, dva ili više modula), još jedna važna stavka prilikom odabira radne memorije svakako je brzina memorije. Dakako, brži memorijski moduli su ujedno i osjetno skuplji. Međutim, vidjeli smo isti scenarij već više puta.
Nakon što određena vrsta memorije dulje vremena bude prisutna na tržištu, zapravo se moduli određene brzine nametnu kao najbolji omjer cijene i isplativosti. Danas, kada je u pitanju DDR5 memorija, potencijalno najisplativiji su moduli brzine od oko 6.000 MHz uz dovoljno niske latencije. Dakako, ovo dosta ovisi o samoj hardverskoj platformi koju koristite.
Mi smo prilikom testiranja koristili AMD-ovu AM5 hardversku platformu koja je uključivala X670E matičnu ploču i procesor Ryzen 7 9700X. Poznato je kako AM5 procesori optimalne performanse postižu s DDR5 memorijom brzine od 6.000 MHz. Dakako da ovi procesori podržavaju i DDR5 memorije veće brzine, no u tom slučaju radna memorija, memorijski kontroler i Infinity fabric sabirnica više ne rade sinkrono na jednakom taktu, što negativno utječe na performanse.
Intelovi procesori najnovijih generacija nešto više profitiraju od DDR5 memorija veće brzine, ali i ovdje vrijedi kako ćete s memorijom od oko 6.000 MHz već postići vrlo dobre rezultate.
Za potrebe testiranja, mi smo ovoga puta pribavili tri praktički istovjetna Kingstonova Fury Beast Black memorijska kita kapaciteta od 16 (2x 8), 32 (2x 16) i 64 (2x 32) GB. Riječ je o kvalitetnim mainstream memorijskim DDR5 kitovima jednog od najpoznatijih proizvođača. Tehnološki gledano, riječ je o SDRAM UDIMM memorijskim modulima s integriranim ECC mogućnostima koji se ističu karakterističnim crnim aluminijskim hladnjacima koji prekrivaju memorijske čipove.
AMD je prije nekoliko godina predstavio svoje EXPO overclocking profile za DDR5 memoriju koji su danas prisutni kod velikog broja DDR5 modula
Tri testne memorije
Potrudili smo se nabaviti gotovo istovjetne memorijske kitove, što nije bilo nimalo lako. Ono što je najvažnije je da su svi memorijski kitovi koje smo koristili za testiranje imali odgovarajuće EXPO AMD-ove overclocking profile, što nam je olakšalo testiranje.
EXPO profili su zapravo ekvivalent Intelovim XMP profilima i uključuju spremljene postavke odnosno radni napon i potrebne latencije za stabilan rad na definiranoj radnoj frekvenciji, u našem slučaju, to je bilo 6.000 MHz. Odabirom EXPO profila u BIOS-u matične ploče, svaka od ovih memorija radila je s optimalnim postavkama i besprijekornom stabilnošću.
Ono što je također značajno je kako su svi testirani memorijski moduli koristili istu najvažniju CAS latenciju CL 36. U slučaju 16 i 64 GB testnih memorijskih kitova, detaljne specificirane latencije za pristup podacima su iznosile CL 36-38-38-90, dok je kod 32 GB kita to bilo CL 36-44-44-90.
Za potrebe testiranja memorijskih performansi, ponajprije u novijim igrama, ovog puta smo koristili Nvidijinu grafičku karticu GeForce RTX 4070 Ti. Riječ je o grafičkoj kartici više klase vrlo dobrih performansi koja nam je omogućila da dobijemo dobar uvid u performanse u zahtjevnim igrama, ovisno o količini ili brzini ugrađene DDR5 memorije.
Nešto detaljnije o samoj metodologiji i načinu testiranja memorijskih performansi možete pročitati u zasebnom okviru koji prati ovaj tekst. Ovdje prije svega moramo naglasiti kako nismo imali većih problema prilikom testiranja. Stabilnost sa sva ova tri različita memorijska kita je bila na najvišoj mogućoj razini, a EXPO profili su funkcionirali kao što je predviđeno.
Ovo svakako govori u prilog AMD-ovoj AM5 platformi, koja je sada već nekoliko godina prisutna na tržištu, ali i Kingstonovim memorijskim modulima. Ovdje posebno napominjemo kako je vrlo važno da BIOS svoje matične ploče nadogradite što novijom verzijom, kako ne biste imali problema s kompatibilnošću s novijim i bržim DDR5 memorijskim modulima.
Za testiranja memorijskih performansi u igrama koristili smo Nvidijinu grafičku karticu RTX 4070 Ti
Usporedba performansi prilikom korištenja memorije u single i dual channel načinu rada
Single vs. dual channel - kolika je razlika?
Vrijeme je da podijelimo s vama naša saznanja i konkretne rezultate, i u skladu s tim, konačne dojmove nakon višednevnog testiranja memorija na raznorazne načine. Ponajprije, zanimljivi aspekt cijele priče svakako su za nas bile razlike u performansama prilikom korištenja jednog ili dva modula. Odnosno, razlike u performansama između pristupa DDR5 memoriji putem jednog ili dva kanala. Posebno u svjetlu tehnoloških novosti koje DDR5 memorije donose po pitanju interne konfiguracije, odnosno pristupa memorijskim čipovima u odnosu na DDR4 (dva odvojena 32-bitna kanala umjesto jednog 64-bitnog).
Kada je u pitanju DDR4 memorija, pad performansi prilikom korištenja jednog modula je (posebno u nekim aplikacijama) bio prilično značajan. Kakva je situacija s DDR5 memorijom? Rezultati testiranja su u najmanju ruku vrlo zanimljivi. Za potrebe ovog testa smo prvo ugradili jedan 16 GB modul brzine 6.000 MHz i izmjerili performanse, a potom dodali još jedan isti takav modul koji inače dolazi u memorijskom kitu.
Pogledamo li rezultate u sintetičkim testovima, poput onih u alatu AIDA 64, jasno je vidljiva velika razlika u memorijskoj propusnosti, pri čemu je dakako dual channel konfiguracija u značajnoj prednosti. Zanimljivo je kako je posebno velika razlika u testu kopiranja podataka. Slijedom toga, jasno, sve aplikacije u kojima performanse ponajviše ovise o dostupnoj memorijskoj propusnosti radit će znatno brže s memorijom u dual channel konfiguraciji.
Međutim, ukoliko pogledamo rezultat u PCMark-u 10 koji se prvenstveno bavi s uobičajenim, nešto manje zahtjevnim aplikacijama koje svakodnevno koristimo, nema gotovo nikakve razlike između memorije u single i dual channel načinu rada.
Testni Kingstonov 32 gigabajtni memorijski kit posjeduje AMD-ove EXPO profile koji omogućuju jednostavno korištenje i optimalnu brzinu rada
Testni Kingstonov kit većeg kapaciteta sastoji se od dva 32 GB modula, a brzina mu iznosi 6.000 MHz uz latencije 36-38-38
DDR5 donosi značajnu promjenu internog pristupa memorijskim čipovima s obzirom na pristup putem dva 32-bitna neovisna kanala po modulu
Zajedno su jači!
Također, u testovima koji se prije svega oslanjaju na brzinu samog procesora, poput renderinga, nema osjetne razlike.
S druge strane, u većini drugih testova vidljivo je kako dual channel konfiguracija omogućuje optimalne performanse. Prije svega, ovdje govorimo o, primjerice, kodiranju videa i performansama u igrama. Pritom kada govorimo o igrama, razlike su čak i manje nego što smo očekivali. Na nešto višim rezolucijama i s osjetno većom količinom 3D detalja nismo zabilježili osobitu razliku u brzini.
Posebno naglasimo kako smo prilikom odabira testnih igara namjerno odabrali naslove za koje znamo da im performanse dosta ovise o memorijskoj propusnosti, poput Far Cryja 6.
Dosta izraženu razliku smo zabilježili i u AI Inference testu koji se oslanja na procesor, dok kod testova koji mjere AI performanse grafičke kartice neke razlike nije bilo.
Sve u svemu, možemo zaključiti kako DDR5 memorija već i u single channel načinu rada omogućuje vrlo dobre performanse. Ovo je vjerojatno posljedica drugačije interne konfiguracije u odnosu na DDR4, ali i znatno veće brzine rada.
Da se razumijemo, uvijek je preporuka koristiti dual channel način rada, odnosno odabrati memorijski kit s dva istovjetna modula. Posebno ako kupujete novo računalo. Međutim, ukoliko želite u početku malo uštedjeti, možete za prvu ruku nabaviti jedan DDR5 modul, te poslije računalo nadograditi još jednim i time naknadno omogućiti dual channel konfiguraciju. Nećete puno izgubiti na performansama, pod uvjetom da ne koristite primarno aplikacije koje su ovisne o memorijskoj propusnosti. Ovo svakako može biti zgodno rješenje ukoliko govorimo o modulima velikog kapaciteta koji su i skuplji (32 ili 64 GB).
Koja je optimalna brzina DDR5 memorije?
Osim samog kapaciteta i konfiguracije (single ili dual channel), iznimno važna stavka prilikom odabira memorije je svakako i njena brzina. U većini slučajeva, brzina memorije će presudno utjecati na memorijske performanse.
Kod DDR5 memorije je to još i više izraženo, s obzirom da ovaj memorijski standard već u startu donosi određeni kompromis po pitanju nešto viših latencija kako bi radni takt mogao biti što veći.Prvi primjerci DDR5 memorija radili su u pravilu na 4.800 MHz (MT/s) što je i danas osnovna JEDEC specifikacija ovog memorijskog standarda. Međutim, u ovom trenutku na tržištu imamo veliki broj znatno bržih memorija s radnim taktovima sve do 10.000 MHz (MT/s).
Postavlja se pitanje, isplati li se kupovati ove iznimno brze memorijske module, te koja je zapravo stvarna razlika u performansama između memorija istovjetnih osobina (latencije i sl.), ali različite brzine rada?
Mi smo testirali Kingstonov 32 GB memorijski kit (latencije CL 36-44-44-90) pri različitim radnim taktovima od 4.800, 5.600 i 6.000 MHz, kako bismo doznali kakve su razlike u performansama. Dakle, sve druge postavke memorije su bile iste, jedino se mijenjao radni takt.
Kada su pitanju DDR5 memorije, jasno je vidljiv porast performansi i ukupne propusnosti prilikom korištenja većeg radnog takta. Brži rad DDR5 memorije znači i osjetno manju latenciju, tako da u tom slučaju sintetički testovi vrlo dobro oslikavaju ovu osobinu DDR5 memorije.
Ukoliko koristite samo jedan memorijski modul, osuđeni ste na pristup memoriji putem jednog kanala, što negativno utječe na performanse
6.000 MHz je najbolji odabir
Možemo reći kako smo u dobrom dijelu testova zabilježili bolje performanse s bržom memorijom. Pritom je razlika između memorije koja radi na 4.800 u odnosu na 5.600 MHz veća nego što je to slučaj kada je u pitanju porast s 5.600 na 6.000 MHz. Premda i tu razlike postoje.
Dakako, opet vrijedi pravilo što je aplikacija više ovisna o memorijskoj propusnosti, razlika će biti veća. U nekim slučajevima poput renderinga ipak nema nikakve osjetnije razlike.
Također, u igrama je razlika u performansama vidljiva u pravilu samo pri korištenju nižih rezolucija (Full HD i sl.), uz manju količinu 3D detalja i naprednih postavki kvalitete slike.
Ono što je posebno zanimljivo je kako su AI testovi pokazali vrlo jasan napredak prilikom korištenja brže memorije, bilo da je riječ o testovima koji se primarno oslanjaju na glavni ili grafički procesor. Jasno, razlika možda nije iznimno velika, ali je trend nedvojben.
S obzirom na trenutno stanje i cijene dostupnih DDR5 memorija na tržištu, smatramo kako su moduli brzine od 6.000 MHz najisplativiji odabir. Pritom također mislimo kako nema velikog smisla danas kupovati module manje brzine od 5.600 MHz.
Kada govorimo o AMD-ovoj AM5 platformi i najnovijim AMD-ovim procesorima poput testnog Ryzena 7 9700X, odaberite isključivo memoriju brzine od 6.000 MHz uz što niže latencije. Brže memorije od 6.000 MHz s AMD-ovim AM5 procesorima nemaju nikakvog smisla i ne donose nikakav porast performansi.
Noviji Intelovi procesori, poput onih iz Alder Lake ili Raptor Lake generacija ili najnovije Arrow Lake generacije, potencijalno nešto više profitiraju od korištenja brže DDR5 memorije. Ovdje možete koristiti brže module brzine 6.400 ili 7.200 MHz, međutim, sve više od toga je čisto bacanje novca.
Usporedba performansi memorije različitih brzina rada
16 vs 32 vs 64 GB - troboj memorija!
Nakon brzine, stižemo i do onog najinteresantnijeg dijela, odnosno kapaciteta memorija koji nam danas treba za ugodan rad s računalom. Ovdje smo usporedili brzinu prilikom korištenja tri gotovo istovjetna dual channel memorijska kita kapaciteta od 16, 32 i 64 GB.
Ovdje odmah moramo naglasiti kako je zapravo vrlo teško brojčano prikazati razliku u performansama prilikom korištenja računala s memorijama različitog kapaciteta. Naime, u dobrom dijelu subjektivan osjećaj odzivnosti i brzine rada računala je vrlo teško prikazati isključivo brojkama.
Također, razni korisnici imaju razne navike. Ukoliko ste navikli koristiti više aplikacija odjednom, odnosno napredan ste multi-tasker poput članova redakcije Vidija, vaši će memorijski zahtjevi biti osjetno veći nego kod nekih drugih prosječnih korisnika.
Osim toga, Windowsi oduvijek imaju vrlo efikasan mehanizam kojim se ublažava problem manjka radne memorije, a riječ je o virtualnoj memoriji na disku (page file) koji će u slučaju da vam ponestane memorije dobro odraditi svoj posao. SSD-ovi su danas također osjetno brži od nekadašnjih sporih tvrdih diskova, pa i to utječe na to da je percepcija pada performansi uslijed manjka radne memorije manje izražena. Međutim, kada intenzivno počnete koristiti virtualnu memoriju na disku, pad performansi je neizbježan.
Pogledamo li rezultate koje smo dobili prilikom testiranja, možemo ustvrditi kako razlike u performansama između gotovo istovjetnih memorija iste brzine, ali različitih kapaciteta, doista postoje. Možda nisu velike, ali smo ih ipak zabilježili. Primjerice, vidljiv je trend koji govori o tome da je konfiguracija s 16 GB radne memorije u pravilu ostvarila najslabije rezultate. Dakako, ne uvijek, ali u većini slučajeva. S druge strane, s 64 GB radne memorije zabilježili smo gotovo u svim testovima najbolje rezultate. Jasno, opet valja imati na umu da nijedan modul nije do kraja podjednak i neki rezultati jednostavno spadaju u sferu varijacija pojedinačnog testa.
Za testiranje memorija u stvarnom radu koristili smo Chrome unutar kojeg smo otvorili 15 tabova s određenom web stranicom
Ukoliko unutar nekog web preglednika poput Chromea otvorite 15 tabova, neke malo zahtjevnije web stranice mogu zauzeti gotovo 8 GB dostupne radne memorije
Usporedba performansi računala prilikom korištenja različitog kapaciteta memorije
32 GB kao preporuka, 64 GB kao bonus
U sintetičkim testovima memorijskih performansi konfiguracija s 64 GB je uvijek bila najbrža. Slično smo vidjeli i kod igara, te u testovima AI performansi glavnog i grafičkog procesora. Nasuprot tome, testovi samih performansi procesora nisu prikazali nekakvu razliku. Nismo zabilježili ni opipljivu razliku po pitanju testova koji su se odnosili na učitavanje aplikacija i igara ili dekompresiju podataka. Ovdje očigledno disk predstavlja glavni ograničavajući faktor.
Međutim, čisto subjektivno, ako koristite računalo intenzivno i koristite veliki broj zahtjevnih aplikacija, osjećaj prilikom rada s 64 GB je daleko bolji nego s 16 GB.
Memorijske performanse prilikom korištenja zahtjevnih AI aplikacija testirali smo pomoću odgovarajućih testova u UL-ovom benchmark alatu Procyon
Na kraju, možemo zaključiti kako je danas, kada su u pitanju mainstream računala, 16 GB radne memorije ono što je 8 GB bilo prije koju godinu. Nekakva minimalna količina radne memorije dovoljna za ugodan rad. Danas je posve jasno da, ako želite optimalne performanse u igrama i svim drugim najčešće korištenim aplikacijama, 32 GB predstavlja optimalan odabir. Već dosta igara zahtijeva 32 GB za optimalne performanse, a Microsoft za svoj najnoviji Flight Simulator preporuča i 64 GB.
Ako danas kupujete novo računalo u nekakvom rangu cijene od oko 1.000 eura ili više, svakako preporučamo da isključivo uzmete konfiguraciju s 32 GB radne memorije. Za jeftinija računala, 16 GB će još uvijek biti dostatno uz poželjnu nadogradnju u budućnosti. Za one koji pak danas žele više radne memorije kako bi bili sigurniji u budućnosti, 64 GB radne memorije je svakako više nego opravdan odabir. Najbolje od svega je što su cijene DDR5 memorija relativno povoljne. Primjerice, testni Kingstonov 64 GB Fury Black memorijski kit brzine 6.000 MHz koštat će vas tek nešto više od 220 eura. 32 GB kit je negdje oko 120-130 eura, 16 GB iste memorije ćete platiti oko 65-70 eura. Cijene 16 GB kitova dosta ovise i o latencijama memorije. Samim time je posve jasno kako se memorijski DDR5 kitovi većeg kapaciteta više isplate.
U skladu sa svime ovime, danas nema nikakvog razloga štedjeti na količini radne memorije. Količina radne memorije i brzina ugrađenog diska i dalje po nama u najvećoj mjeri utječu na percepciju brzine i odzivnosti računala. Stoga opremite svoje računalo dovoljnom količinom radne memorije i što bržim diskom.
Testirani 16 GB memorijski kit dolazi s dva 8 GB modula namijenjena radu u dual channel konfiguraciji, temelji se na Hynixovim čipovima, a deklarirana brzina rada mu iznosi 6.000 MHz
