Prošlo je već više od godinu dana od kada smo zadnji put okupili SSD-ove u sklopu velikog usporednog testa. U velikoj temi ovog broja zorno smo prikazali koliko SSD ubrzava računalo, a on zapravo pridonosi ključnoj stavci za kućne korisnike – korisničkom iskustvu. S obzirom da je SSD komponenta koja će najviše naočigled podići dojam korisničkog iskustva/brzine/responzivnosti, okupili smo sve relevantne modele SSD-ova i usporedno ih testirali.
Od zadnjeg roundupa SSD-ova, velike promjene dogodile su se na kupcima najvažnijoj stavci, cijeni, dok je napredak u performansama ipak manji. Godinu dana kasnije cijene su upola manje, pa tako zapravo za iste novce dobivate duplo veći kapacitet. Tada su korisnici u većini slučajeva kupovali modele kapaciteta 120/128 GB, a danas ćete za te iste novce moći dobiti 240/250/256 GB. Iako se onda moglo reći da je za većinu nezahtjevnih korisnika 120/128 GB dosta, polako se došlo do spoznaje da se taj kapacitet može u vrlo kratkom vremenu popuniti, nakon instalacije kakva dva novija naslova igara. Upravo zbog tog razloga okupili smo isključivo 240/250/256 GB modele SSD-ova, što zbog prihvatljivog cjenovnog ranga u kojem se nalaze, što zbog ciljane publike koja je sigurno u većini kada je u pitanju ovaj kapacitete u usporedbi s ostalima.
Iako biste na prvu ruku pomislili da ovdje neće biti puno toga za vidjeti po pitanju raznolikosti modela, čak i s ovako probranom ekipom uspjeli smo okupiti 18 različitih modela, počevši od najpoznatnijih modela i brandova SSD-ova poput Intela i Samsunga, pa sve to malo manje poznatih, barem na našem tržištu, Patriota i Transcenda. Sve smo ih naravno usporedili kroz naše veliko testiranje, te zaključili koji od njih zaslužuje Grand Prix, a koji Best Buy nagradu.
Kako bi malo začinili temu, odlučili smo se pozabaviti stvaranjem RAID0 polja s čak pet Intelovih 530 modela koji su u takvoj konfiguraciji donijeli performanse SSD-ova koje će do prosječnih korisnika u sklopu consumer-level proizvoda doći možda tek kroz godinu-dviju. Naravno, dotaknuli smo se i trenutnih tehnologija SSD-ova, počevši od nadolazećih novih kontrolera, sve gušćega zapisa NAND flash memorije i njihovog manjeg proizvodnoga procesa, te uzročno-posljedične veze tih dviju stvari, a to su sve jeftiniji i veći kapaciteti SSD-ova. Tu su i razno-razne varijacije budućih sučelja kao što je SATA Express, ali i novih standarda fizičkog formata SSD-ova, poput recimo sve popularnijega M.2 standarda, koji bi uskoro mogli potisnuti klasični 2,5" format u koji su "upakirani" gotovi svi modeli SSD-ova.
Metodologija
Najveće promjene u ponudi SSD-ova su u novim sučeljima i standardima, a i dalje je aktualna mantra “manje, veći kapacitet, brže”. Trenutačno se čini da se trend snižavanja cijena SSD-ova neće promijeniti. Stoga, ako je suditi po vremenskom odmaku od prošlog testa, sljedeće godine za iste biste novce trebali dobiti kapacitetom dvostruko veći disk. Što se tiče performansi, pomak u zadnjih godinu dana nije toliko velik, no čini nam se da smo na pravom mjestu i u pravo vrijeme da svjedočimo dosta zanimljivim transformacijama koje bi se mogle dogoditi u narednih godinu dana.
Još manje, još veće, još brže
Zadnja malo veća tehnološka promjena, kada je u pitanju NAND, bili su Samsungovi TLC 3D VNAND flash čipovi koje su zapravo svi proizvođači arhitektonski/idejno prisvojili i počeli raditi na svojoj varijaciji. Riječ je zapravo o slaganju slojeva (stacking layers) ćelija u koje se zapisuju podaci/naboj jedan na drugi, bez dodatnog povećavanja površine samog čipa. Time su proizvođači uspješno smanjili troškove proizvodnje i cijenu krajnjeg uređaja i istovremeno povećali kapacitete. Samsung je sa serijom 850 ušao već u drugu generaciju 3D NAND flasha, dok se ostali (Hynix, Intel, Micron, Toshiba, San Disk) sa svojim prvim proizvodima očekuju u drugoj polovici 2015. ili početkom 2016.
Kad i ostali konačno počnu komercijalno koristiti i prodavati ovakve SSD-ove, međusobna konkurencija će se sigurno zaoštriti, što u krajnosti može značiti samo niže cijene proizvoda i veće kapacitete za sve nas.
Uz sve to, u međuvremenu se dogodilo i smanjenje proizvodnoga procesa, primjerice kod Toshibe, ali to nije toliko doprinijelo gustoći zapisa koliko performansama, dok su ostali najavili brzi dolazak 15/16 nm čipova.
3D NAND flash Zahvaljujući ovoj tehnologiji možemo očekivati još jeftinije i kapacitetnije SSD-ove
SandForce ne mrda, konkurenti dolaze
Novu generaciju LSI SandForceovih kontrolera (SF-3700) još uvijek čekamo kao ozebli sunce, čak smo ga i prošli put spominjali i najavljivali, ali i dalje ništa. Krajem godine opet su odgođeni za prvu polovicu 2015., a razlozi za odgodu još uvijek nisu jasni, iako bi potencijalno objašnjenje mogli biti problemi s proizvodnjom i finalno “peglanje” proizvoda kako bi mogao ugledati svjetlo dana u komercijalnom smislu. Navodno su kontroleri koji su trebali doći sredinom 2014. bili rađeni u B0 steppingu (za laike, stepping znači verzija/revizija), što može upućivati na probleme u proizvodnji, pokušaj da se smanje troškovi iste, te ispravljanje bugova. Obično prvi komercijalni čipovi izlaze u A1 ili A2 steppingu, a kako novi SF-3700 puno obećava, neka si LSI ipak uzme dovoljno vremena da to napravi kako spada. Iako je na zadnjem usporednom testu uglavnom dominirao SandForceov SF-2200 kontroler i njegove varijacije, danas je situacija ipak malo drugačija i šarenija uz Marvellove, Samsungove, Indilinxove, Jmicronove...
SandForce SF-3700 Nova generacija LSI-jevih kontrolera nekoliko puta je odgođena, a konkurencija im puše za vratom
Borba sa sučeljima
Jedan od razloga zbog kojih se performanse SSD-ova nisu poboljšavale unatrag godinu-dvije jest činjenica da su gotovo odmah u startu iskoristili svu moguću teorijsku propusnost SATA III 6 Git/s sučelja. Od toga trenutka SSD-ovi su ušli u status quo po pitanju sljedećeg koraka. Iako postoje raznorazna rješenja koja su zaobišla ovaj problem, jednostavno nisu bila dovoljno iskomercijalizirana i na kraju krajeva user friendly poput jednostavnog ubacivanja SSD-a/HDD-a u kućište. Jedno od tih rješenja je bio, i još uvijek jeste, PCI-express slot i njegova sabirnica, a neke od njih smo imali prilike i testirati u Vidiju. Riječ je o SSD-ovima koji izgledaju gotovo poput kakve grafičke kartice i koji se jednostavno utaknu u PCI-express slot. Vrlo jednostavno zapravo, ali u praksi dosta skupo, iako nudi odlične performanse zahvaljujući većoj propusnosti sabirnice i činjenici da su proizvođači iskoristili tu tehničku mogućnosti u smislu da potrpaju puno više kontrolera na jedan takav PCI-e SSD, pa njihovim skaliranjem dobiju performanse poput kakvog RAID0 polja. Zadnji pokušaj dostavljanja veće propusnosti putem standardnog SATA sučelja jest SATA Express. Iako još uvijek nemamo konkretnih modela SSD-ova s podrškom za isto, naići ćete na prazna kućišta u kojem možete postaviti mSATA SSD-ove u RAID0 (npr. Asus Hyper Express), propusnost ovog sučelja obećava do 2 GBit/s (~2000 MB/s), što je puno više u odnosu na postojeći SATA III 6 Gbit/s (600 MB/s) standard, te svakako korak u pravom smjeru. Čini se da proizvođači SSD-ova još nemaju namjeru praviti modele s podrškom za ovaj standard, razlog tome je možda i pomalo nezgrapan konektor, ali i činjenica da bi trebalo dostaviti ipak nešto naprednije kontrolere koji bi bili u mogućnosti dostaviti još bolje performanse. Ovo sučelje trenutno je moguće vidjeti na Haswell Refresh i Haswell-E čipsetima i matičnim pločama (Z97, H97, X99), a velika je vjerojatnost da ćemo ga sve češće imati prilike vidjeti i na ostalim platformama.
Novo SATA Express sučelje Pruža nešto manje od 2 GB/s teorijske propusnosti i zapravo se sastoji od dva SATA priključka
Nova nada
Neki od vas su možda primijetili ili čuli priče o M.2 modulima koji zapravo načelno dolaze zamijeniti mSATA standard. Riječ je o standardu koji je iz naše perspektive dosta brzo zauzeo svoju poziciju, pogotovo u prijenosnim uređajima, puno brže nego mSATA ili mini PCI-e standard. OEM proizvođači brzo su prepoznali snagu, ali i kompaktnost SSD-ova u ovakvom formatu. Jednostavno rečeno, M.2 je goli PCB na kojem se nalaze iste komponente koje zapravo možete naći u kućištu klasičnih SSD-ova, znači NAND flash čipove i kontroler. Format je vrlo jednostavno standardiziran na temelju dužine od 16 mm, preko 26, 30, 38, 42, 60, 80 pa sve do 110 mm. Širina mu je za sada u svrhu komercijalne upotrebe fiksirana na 22 mm, a osim nje postoje 12, 16 i 30 mm. Iako mu je područje upotrebe vrlo široko i broj standarda koje podržava velik (Wi-Fi, Bluetooth, NFC, DAB, WWAN...) za sada ga uglavnom viđamo kao priključak za SSD-ove, eventualno Wi-Fi module. Za njegove performanse, odnosno propusnost, zaslužno je SATA Express sučelje, odnosno kombinacija PCI-e 3.0 i SATA III sabirnice, sa dodatkom internog USB 3.0 sučelja za još bolju proširivost. Gotovo svi noviji laptopi upotrebljavaju ovaj standard, te ukoliko imate model u kojem se nalazi samo HDD, velika je vjerojatnost da imate prazan M.2 slot u koji možete ubaciti M.2 SSD disk. Također, većina malo opremljenijih, novijih matičnih ploča dolazi s jednim M.2 slotom.
Novi M.2 standard za SSD-ove Izgleda baš kao i mSATA standard, ali je puno praktičniji i u startu rašireniji
Raid0 polje s pet ssd-ova
Što dobijete kada stavite pet SSD-ova u RAID0? Novi nastavak The Fast and the Furious franšize. Obično kada okupimo puno hardvera u sklopu kakvog usporednog testa, pokušamo otići korak dalje i ponuditi vam nešto van okvira uobičajenoga, a uz dodanu vrijednost našem roundupu ujedno i sebe (re)animirati nakon stotine pokrenutih testova.
RAID0? Nema problema!
Većina današnjih matičnih ploča podržava nativno nekoliko osnovnih RAID konfiguracija. X99 platforma tako recimo putem svojeg čipseta podržava do šest diskova spojenih u jedno RAID polje, dok ćete za više biti primorani nabavljati dediciranu RAID karticu. Intelova Z97 čipsetom platforma također podržava jednak broj diskova, a više-manje i sve druge novije platforme su tu negdje po tom pitanju, od četiri do šest. Kod stvaranja RAID0 polja postoje dva bitna preduvjeta, jedan je svakako imperativ dok drugi ovisi o situaciji i načinu upotrebe. Prvi je taj da diskovi koje planirate koristiti moraju bezuvjetno biti istog modela, poželjno čak i istog firmwarea (ukoliko nije, možete ga jednostavno ažurirati). Drugi, koji vas može spasiti od puno glavobolje jest taj da ukoliko radite RAID0 polje, tj. zapravo bilo kakvo polje kad smo kod toga, a planirate koristiti dedicirani disk s već instaliranim Windowsima, bitno je taj disk maknuti sa SATA portova koji su pod kontrolom nativnog čipseta. Ti nativni SATA portovi bit će postavljeni u RAID način rada, što će disk s Windowsima učiniti nebootabilnim budući da je instaliran na AHCI-u. Gotovo sve mainstream i high-end matične ploče imaju dodatni SATA kontroler pored nativnog s još 2-4 dodatna porta i upravo na te dodatne SATA portove (obično su ti portovi označeni svjetlijom bojom) treba prebaciti disk s Windowsima i ostaviti ga u AHCI načinu rada kako bi se mogao normalno bootati. Ovo je u slučaju kada ne mislite isključivo stavljati Windows instalaciju na RAID0 polje već od njega planirate napraviti posebnu particiju koja bi služila recimo kao scratch disk za Premier Pro ili ultra-brzu dediciranu particiju samo za instalaciju igara.
Pet komada, pet komada, to je naša nada!
S izričitom namjerom kako bi ostvarili što brže RAID0 polje okupili smo pet Intelovih 530 Series SSD modela kapaciteta 240 GB. Kako bi dobili što veće performanse, na ovo polje nismo postavljali novu Windows instalaciju već smo koristili prijašnju koja se nalazila na našem također Intelovom 730 SSD-u. Jednom kada napravite RAID0 polje, ono vam se ponaša kao najobičnija particija storage diska, sav prostor se zbraja u jedan kapacitet. Primjerice, radite RAID0 polje od dva 512 GB modela SSD-ova, dobit ćete ukupno 1024, odnosno 1 TB prostora. Mi smo u našem slučaju imali pet modela kapaciteta 240 GB, što u prijevodu znači da smo ukupno stvorili prostor od malo iznad 1 TB, točnije 1200 GB, odnosno 1118 GB čistog formatiranog kapaciteta. Iako je ovo već sad i pristojna veličina spremišnoga prostora koja bi zadovoljila većinu prosječnih korisnika, dobivanje njega na ovakav način je ipak u domeni dosta skupoga sporta.
Speedy gonzales Kopiranje por... Ovaj... Datoteka, nikad nije bilo brže!
Do kraja
Iako bi u teoriji sekvencijalno čitanje komprimiranih podataka trebalo biti veće od 2 GB/s, a zapisivanje oko 1,5 GB, dobili smo ipak dosta slabije rezultate. Ovdje ima više faktora zbog čega je to tako. Prije svega ovaj Intelov RAID kontroler na ploči nije enterprise level RAID kontroler tako da je za očekivati da performanse neće savršeno skalirati, pogotovo ne kada treba hendlati s pet SSD-ova istovremeno. Dovoljno je reći da je klasično quick formatiranje ovakvog RAID0 polja trajalo gotovo 5 minuta dok u običnim situacijama formatiranje jednog SSD / HDD-a traje svega nekoliko sekundi. Zbog velikog broja diskova također do izražaja dosta dolaze niske performanse prilikom upravljanja komprimiranim datotekama dok s nekomprimiranim datotekama imamo sasvim pristojne rezultate od 1,5 GB za sekvencijalno zapisivanje i 1,2 GB za sekvencijalno čitanje. Ovo su već sasvim pristojne brojke s kojim bismo bez problema mogli živjeti iz dana u dan. Input / output operacije skočile su na visoke 150.000 u sekundi, a iako realno nemamo nikakve koristi od tako velikog broja (eventualno ako radimo kakav server), lijepo ga je vidjeti.
A kome ovo treba?
Kratki odgovor – nikom, a dulji, e sad... Iako je RAID0 polje od pet SSD-ova skup sport, mogli bi nabrojati par hipotetskih situacija koje bi, vjerojatno čak i uspjeli susresti uživo kod nekih malo entuzijastičnih korisnika. Kao što smo i spomenuli, brzi scratch disk u slučaju Adobeovih alata sigurno bi profitirao, kao i svim ostalim content creatorima koji se bave audio i video obradom te upravljaju datotekama velikih rezolucija. Pokretanje igara i “loading times” sigurno će biti brži, ali opet, kupiti više od dva SSD-ova za to i nema previše smisla. Ovo je jedna od situacija koja se jednostavno može objasniti s “ima se, može” i s “a zašto ne?”, pogotovo kada to možemo opravdati ovakvim znanstveno / istraživačkim pristupom.
Kako napraviti RAID0 polje u 5 koraka
RAID izbornik Uz nekoliko jednostavnih naputaka RAID0 polje napravi se u manje od 30 sekundi
1. U BIOSU pod SATA postavkama promijenite s AHCI na RAID tip rada, sačuvajte postavke i resetirajte računalo
2. Prilikom podizanja stisnite CTRL+ I (pojavit će vam se ta obavijest na ekranu) za ulazak u RAID konfiguracijski izbornik
3. Navigacija je ovdje vrlo jednostavna i self-explanatory, zapravo koristite samo jednu, prvi opciju pod nazivom “Create RAID Volume” koji vam otvara mali pod-izbornik u kojem doslovno sve ostavite kako je, odaberete diskove koje želite da sudjeluju u RAID polju, vrstu RAID polja (po defaultu je RAID0 postavljen) i kreirate ga
4. Izađite van iz glavnog izbornika pri čemu će vam se automatski resetirati i podići sustav
5. Ovisno o namjeni i upotrebi ovog RAID0 polja sada možete ili instalirati Windowse na ovo RAID0 polje ili napraviti particiju od njega na već podignutom Windowsima od prije (recimo da imate još jedan disk sa strane na kojem su od prije instalirani Windowsi)
Tehnologija
Iako smo okupili puno različitih modela i brandova SSD-ova, odabir i testiranje bilo je prilično jednostavno. Uspoređivanje storage-like uređaja posebno volimo raditi budući da je cijeli proces vrlo direktan, brz i efikasan. Sve se može usporediti crno na bijelo, a na taj način testiranja postaje maksimalno objektivan. Testiranje SSD-ova vrlo se jednostavno može obaviti uz pomoć nekoliko programa za testiranje performansi zapisivanja i čitanja podataka (uglavnom sekvencijalnog i po 4K sektorima) te broj ulaznih i izlaznih operacija po sekundi (IOPS). Ovo drugo je zapravo najveća razlika u performansama između klasičnoga tvrdog diska i SSD-a. Kako igla i glava koja čita rotacijske ploče kod HDD-ova fizički ne može biti na više mjesta i očitavati po nekoliko različitih podataka, prosjek IOPS-a kod njih se kreće od 100-300 dok se kod SSD-ova mjeri u nekoliko desetaka tisuća, pa čak i više od sto tisuća kod boljih modela. Iako ova brojka ne čini razliku između najjačeg i najslabijeg modela SSD-a u krajnjem korisničkom iskustvu, dobro nam je došla u našem slučaju usporedbi performansi.
Ovdje smo koristili dva programa za testiranje, koji načelno mjere iste stvari, ali na malo drugačiji način. AS SSD mjeri brzinu zapisivanja i čitanja s komprimiranim tipom podataka, dok ATTO to radi s nekomprimiranim podacima. Vjerojatno ćete odmah primijetiti da su kod rezultata ATTO testiranja performanse uglavnom bolje nego u usporedbi s AS SSD benchmarkom. Upravljanje komprimiranim podacima predstavlja teži zadatak SSD-ovom kontroleru i NAND flash čipovima, što rezultira nešto slabijim rezultatima u usporedbi s testovima gdje se koriste nekomprimirani podaci. Ovdje se može vidjeti tko je obavio dobar posao u dizajnu kontrolera, firmwarea i svega ostalog što može dovesti do boljih performansi u ovom području. IOPS-i su također izmjereni uz pomoć AS SSD softvera i njegove podfunkcije koja mu omogućava da izmjeri i te performanse u sklopu testiranja ostalih. Udio performansi u ukupnoj Grand Prix ocjeni nosi 70%.
Godine jamstva
Garancija kod SSD-a može, ali i ne mora biti jedna od važniji stavki, a sve ovisi kakva vam je perspektiva po tom pitanju. Naravno, pet godina je puno bolje od tri, a uglavnom je i takva raspodjela. Skuplji i nešto po performansama bolji modeli imaju uglavnom pet godina garancija dok svi oni ostali dolaze s po tri godine garancije. Iako pet godina garancije u teoriji zvuči super, ako vam disk umre, jamstvo vam neće pomoći da povratite izgubljene podatke, osim što će vas u startu više oderati po novčaniku. Naravno, u tom slučaju dobit ćete novi disk “za besplatno” u zamjenu za pokvareni, ali pored toga se i dalje postavlja pitanje isplativosti te investicije. Iako smo uvijek zagovornici kupovine proizvoda sa što duljom garancijom, razlika u cijeni kreće se od 30% pa sve do 50-60% u međusobnom uspoređivanju pojedinih modela s pet i tri godine garancije. Odnedavno postoji jedan vrlo zanimljivi “ali” u cijeloj priči oko garancije. Samsung je na svoju 850 seriju, konkretno 850 Pro modele, dao čak desetogodišnju garanciju, a neki od drugih proizvođača, poput SanDisk su također s pojedinim modelima ispratili ovaj trend. Ovo je već poštena dilema za koju bi se čak i isplatilo dati koju stoticu više da vas osigura na deset godina. Ako ništa drugo, čak i da vam se SSD pokvari nakon 8 godina, vjerojatno ćete dobiti novi model u istom cjenovnom rangu koji će onda možda biti recimo kapaciteta 5 TB.
ATTO i AS SSD softveri za testiranje Brz i efikasan način određivanje performansi diskova
Performanse ili cijena
Budući da je malena razlika u kapacitetu između 240, 250 i 256 GB modela, odlučili smo smanjiti utjecaj i udio ocjene u kapacitetu na 10%. Kapacitet u ovom scenariju testiranja ipak ne bi trebao biti toliki veliki faktor prilikom kupnje budući da je razlika u cijeni malena u kategoriji po performansama međusobno sličnih modela.
Što se kupovine i krajnjeg odabira tiče, u ovom slučaju Best Buy nagrada je zapravo odličan i vrlo kompaktan princip kupnje kada su SSD-ovi u pitanju. U praksi se SSD-ovi zapravo uopće međusobno ne razlikuju po korisničkom iskustvu u smislu da ćete osjetiti kako jedan SSD ima bolje performanse od drugoga, što zapravo na kraju dosta pojednostavljuje način na koji ćete kupiti SSD. Proces je zapravo vrlo sličan kupovini RAM-a, što više, za što manje novaca. Iako smo ovdje striktno vezani za područje praktički jednog kapaciteta (240 / 250 / 256 GB), pravilo je vrlo slično u onom dijelu kada slobodno možete kupiti najjeftiniji model u ponudi ovih kapaciteta. Ovdje će se među prvima istaknuti modeli poput Kingstonovog V300 i Fury, ali i Samsungovog 850 Evo. Iako ova tri modela nisu u samome vrhu po pitanju performansi, bit će i više nego dobra kupnja s obzirom na svoju reputaciju. Pored svega, neizbježna je činjenica da će većina domaćih kupaca ići na jeftiniju opciju uzevši u obzir kupovnu moć.
Top 5 Grand Prix
| Model | GP bodovi | BB bodovi |
| Samsung 850 Pro | 4,89 | 4,10 |
| Samsung 850 Evo Basic | 4,25 | 4,24 |
| OCZ Vector 150 | 4,14 | 3,88 |
| SanDisk Ultra II | 3.80 | 3,78 |
| AMD Radeon R7 | 3,77 | 4,13 |
Top 5 Best Buy
| Model | BB bodovi | GP bodovi |
| Samsung 850 Evo Basic | 4,24 | 4,25 |
| Intel 530 Series | 4,14 | 3,07 |
| AMD Radeon R7 | 4,13 | 3,77 |
| Transcend SSD370 | 4,13 | 3,06 |
| Samsung 850 Pro | 4,10 | 4,69 |
