Krvava borba za mid-range segment
NVIDIA se godinama sama sa sobom bori u high-end segmentu (do dolaska Vege), no mid-range je sasvim druga priča. Ovdje i AMD itekako ima štošta za reći.
Za top ponudu, sve do službenog predstavljanja AMD-ove Vega linije za gamere nije bilo potrebno mnogo razmišljati. Bilo je dovoljno imati dovoljan budžet i odabrati - nVidiju. Srednji segment je ipak sasvim drugačija priča obzirom da se ovdje odvija “krvavi rat” između “zelenog” i “crvenog” tabora. Pokazalo se kako je ova zdrava konkurencija jako dobra za krajnjeg kupca jer upravo on naposljetku najbolje profitira. AMD je agresivnim nadmetanjem u aspektu cijena natjerao Nvidiju da i ona spušta cjenovne iznose svojih grafičkih kartica, odnosno na tržište izbacuje kartice koje cijenom i performansama moraju konkurirati AMD-u.
Na taj smo način dobili izuzetno sposoban srednji segment grafičkih kartica koji je praktički sve današnje igre sposoban pokretati pri maksimalnim detaljima u 1440p rezoluciji. Da smo pred jedno pet godina pisali kako će situacija danas biti takva, mnogi bi mislili da nismo normalni. Srećom, trendovi na tržištu se mijenjaju.
Jedinične recenzije pročitajte na linkovima:
- Gigabyte Aorus RX 580 4 GB GDDR5
- Sapphire Nitro R9 380 2 GB
- Sapphire Pulse RX 570 4 GB
- MSI RX 470 Gaming X 8G
- Sapphire RX 580 Nitro+ Limited Edition 8 GB
- Gainward GTX 1050 Ti 4 GB
- Sapphire RX 480 OC Nitro+ 8 GB
- Gigabyte GTX 1060 Windforce OC Edition 3 GB
- Gainward GTX 1060 6 GB
AMD-ov rebrand
Iako smo se potajno nadali da će AMD na tržište izbaciti mid-range Vega grafičke kartice koje bi zamijenile seriju 400 Radeona, umjesto toga smo dobili ono što smo generalno i očekivali; rebrand serije 400. Ukratko, i serija 400 i 500 baziraju se na identičnoj, četvrtoj generaciji GCN (Graphics Core Next) arhitekturi. Dok se RX 480 i RX 470 baziraju na Polaris 10 jezgrama, RX 570 i RX 580 bazirani su na Polaris 20 jezgrama. No glavno je pitanje - ima li ovdje neke ogromne razlike?
Zapravo i nema. U RX 470 i RX 570, odnosno RX 480 i RX 580 nalaze se apsolutno identični čipovi, a jedina točka koja ih razdvaja jest radna frekvencija. Drugim riječima, RX 500 serija dolazi s nešto većim osnovnim i boost radnim frekvencijama, no kako smo već pisali na Vidilab.com, imate li već RX 470 ili RX 480, upgrade na seriju 500 se jednostavno ne isplati, što je pokazao i naš test. To naravno ne znači da RX 570 i RX 580 nisu kvalitetne grafičke kartice. Upravo naprotiv.
Također, ukoliko ste vični eksperimentiranju, svoju RX 470, odnosno RX 480 možete pretvoriti u seriju 500 flashanjem video BIOS-a. Neki su korisnici to već pokušali i uspjeli, no sve naravno činite na vlastitu odgovornost.
U Nvidijinom taboru ništa novo
I dok je AMD barem napravio konkretan potez i ponudio “nove” modele grafičkih kartica (iako se radi tek o rebrandu), nVidia nije trošila vrijeme na mid-range pa je tako postava u tom segmentu ostala identična kao i prošle godine. Na raspolaganju imamo GTX 1060 kao predstavnika srednjeg segmenta te GTX 1050 Ti kao vrlo solidan entry-level u srednjeg segmentu. No, to je generalno sve. NVidia se u prvoj polovici 2017. godine bavila s GTX 1080 Ti (i Titan Xp) tako da je logično što je mid-range ostao zapostavljen.
EFIKASNOST: GTX 1050 Ti ne treba dodatno napajanje. Idealno za HTPC na kojem bi se i igrali
Kada bi mogli dobiti novosti iz “zelenog” tabora? Očekuje se kako bi krajem ove godine nVidia mogla predstaviti seriju 20, a s njome i nova high-end odnosno mid-range rješenja. Što se tehnikalija tiče, Pascal arhitektura iznjedrila je iznimno kvalitetnu seriju grafičkih čipova. GTX 1060 tako broji 4,4 milijardi tranzistora, čip je rađen na 16 nm proizvodnom procesu, a kartice su raspoložive u varijantama s 3 GB i 6 GB GDDR5 video memorije. Na žalost, GDDR5X je rezerviran za high-end segment odnosno GTX 1080, 1080 Ti i Titan Xp.
Kada je GTX 1050 Ti u pitanju, ta je kartica raspoloživa od 25. listopada 2016., čip je rađen na 14 nm proizvodnom procesu te broji 3,3 milijardi tranzistora.
Sve su tri grafičke kartice izvrsne za 1080p gaming, a naš je test pokazao kako je GTX 1050 Ti potentan i za igranje u 1440p rezoluciji.
Izbrojte pinove za napajanje
Srednji segment nije “dječja igračka” što su pokazale neke grafičke kartice na našem testu. Većina grafičkih kartica zahtijeva ili 6-pinski ili 8-pinski strujni konektor dok primjerice Sapphireov Radeon RX 580 Nitro Plus treba 6-pinski i 8-pinski konektor, a s takvom konfiguracijom kartica vuče do 300 W.
NE ŽDERU PREVIŠE: Nekim karticama doduše treba dodatno 6-pinsko napajanjem
Jedina kartica na našem testu koja ne zahtijeva dodatno napajanje bila je Gainward GTX 1050 Ti.
Generalno, mid-range segment nije nešto pretjerano gladan električne energije, no bez obzira na to predlažemo da imate (kvalitetno) napajanje od barem 600 W.
Aluminijske vs. bakrene cijevi
Jedan od glavnih elemenata grafičkih kartica dakako je hlađenje, zbog čega mnogi proizvođači pribjegavaju raznim solucijama koje nazovu raznim ekstravagantnim nazivima zbog kojih ponekad imate dojam da u računalu imate nuklearni reaktor, a ne grafičku karticu.
Ipak, sve se svodi na tri glavne vrste rashladnog sustava; referentno, hlađenje s aluminijskim cijevima i hlađenje s bakrenim cijevima.
Kupujete li grafičku karticu, korisno je obratiti pozornost na rashladne cijevi čiji je zadatak prijenos topline kako bi čip i video memorija normalno funkcionirali pod visokim opterećenjem, a pogotovo planirate li primijeniti kakav overclock.
BAKAR: Nije ogromna razlika u odnosu na aluminij, ali bakrene cijevi dokazano bolje provode toplinu
Stoga, postoji li razlika između aluminijskih i bakrenih cijevi? Razlika postoji, iako nije ogromna, no znate kako kažu - vrag je u detaljima. Aluminijske cijevi su generalno jeftinije i laganije, no bakrene cijevi nude bolji prijenos topline.
Naravno, treba uzeti u obzir i na kombinaciju elemenata u rashladnom sustavu čitavog kućišta, no top-tier tvrtke kao što su Asus, EVGA, MSI, Sapphire i Gigabyte uglavnom nude vrlo dobra rješenja tako da se ne bi trebali previše brinuti imate li lošiji cable management.
Je li korisno imati stražnji pokrov na kartici (backplate)?
Stražnji pokrov PCB-a na grafičkoj kartici, poznatiji kao backplate nije standardna komponenta, no zato spada u vječnu debatu oko toga je li potreban. Backplate generalno može biti od koristi u nekoliko scenarija; konstrukcija grafičke kartice je čvršća, sprječava potencijalni kratki spoj, dobro izgleda, a može pomoći i pri hlađenju, iako je ovo posljednje diskutabilno.
Kao autor ovih redaka iz osobnog iskustva znam kako je backplate itekako mogao biti koristan na jednoj grafičkoj kartici koju sam posjedovao pred jedno tri godine. U pitanju je bila Gigabyte GTX 660, a zbog mase hladnjaka konstrukcija je na spojevima jednostavno pukla. Kartica je naravno i dalje normalno funkcionirala, kao i sam hladnjak (nakon pričvršćivanja), ali na takav, teži način možete otkriti zašto bi backplate mogao biti od koristi.
Koliku ulogu ima količina VRAM-a?
Kapacitet video memorije na grafičkim karticama do prije nekoliko godina i nije imao ogromnu ulogu, no kako je gaming odmicao prema 1440p i 2160p gamingu tako je količina VRAM-a postajala sve značajnija. Imati više VRAM-a znači da možete igrati na višim rezolucijama, postaviti bolju kvalitetu tekstura te primijeniti bolje postavke AntiAliasinga. Doduše, važnije od samog kapaciteta memorije jesu sabirnica kao i brzina same memorije. AMD s Vegom donosi HBM2 video memoriju koja vuče manje struje, zauzima manje mjesta na kartici kao i veće brzine u odnosu na GDDR5X VRAM koji se trenutno nalazi u vrhu nVidijine ponude.
