Frane Miloš Operativni direktor kaže da uglavnom surađuju s inozemnim tvrtkama

Softver za satelite

Hrvatsko rješenje za podatke iz svemira

Više od 20 godina rade u centru Zagreba, Hrvatska za njih ne zna, a njihov proizvod žele Europska svemirska agencija i Silicon Valley

Svi koji ste barem jednom promatrali zgrade oko zagrebačkog Zrinjevca sigurno ste primijetili već duže vrijeme zatvoren kafić s golemim prozorima i teškim navučenim zavjesama. Ne, nećemo pisati o sumnjivo zatvorenim ugostiteljskim objektima u centru metropole, nego o tvrtci koja se nalazi odmah pokraj gore spomenute lokacije. Amphinicy Technologies je prva tvrtka iz Republike Hrvatske koja se na program EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020 prijavila u kategoriji “Svemir”. Postoje gotovo 25 godina, odlično posluju, surađuju s inozemnim tvrtkama, a interes za softversko rješenje Blink, njihov najnoviji proizvod u području svemirske tehnologije su pokazale ESA, satelitski operater SES te su u razgovorima s velikim satelitskim tvrtkama kao Telespazio, Kratos, Thales Alenia Space... Na Blink su oko bacili i startupi iz Silicon Valleya koji razvijaju svemirsku tehnologiju.

Operativni direktor Frane Miloš nam je objasnio i zašto: „Prije kad ste proizvodili satelit on je koštao oko 300 milijuna eura pa još toliko lansiranje i osiguranje i cijeli proces od početka izrade do lansiranja trajao je jako dugo, do nekoliko godina. Sada je trend da postoje mali, mikro i nano sateliti, primjerice 10x10 centimetara. Jedna američka startup tvrtka, OneWeb se sprema lansirati 700 takvih satelita, u Sloveniji postoji centar izvrsnosti koji će lansirati svoj satelit kroz par mjeseci, sveučilišta i startupi lansiraju svoje satelite... A svi oni najviše ciljaju na nisku orbitu gdje je naše područje djelatnosti. Mogu reći da smo mi sad ispred tog trenda, ali on definitivno dolazi jer će trebati jeftiniji softver koji može brzo i kvalitetno procesuirati podatke. Istraživali smo i trenutno nitko ne radi ništa kao što je Blink. Pred nekoliko tjedana nas je kontaktirala jedna tvrtka iz Silicon Valleya koja je jako zainteresirana. Dva su načina kako tvrtke s drugog kraja svijeta čuju za nas. Prvi je da održavamo kontakte s velikim brojem tvrtki, pogotovo o Blinku koji je naš novi proizvod, a drugi je način preko medija. Iako to ne ide dalje od Hrvatske, uvijek se nađe netko tko na npr. twitter feedu nešto prenese i nekako smo uspjeli završiti u kalifornijskim tehnološkim novinama, tamo je to netko vidio, prenio i javili su nam se iz Kalifornije.“

Satelitski operator SES im je klijent 20 godina

No, da bi nam pobliže objasnili Blink i njegovo funkcioniranje, morali smo se vratiti na početak. Amphinicy Technologies postoji već više od 20 godina, rade za satelitske operatere koji koriste satelite od Lockheed Martina, Boeinga, Airbusa, itd., a sjedište im je u Hrvatskoj gdje zapošljavaju 30-ak ljudi, dok četvero radi u njihovoj podružnici u Luksemburgu. „Tamo nam je klijent SES (bivša Astra), koji je trenutno najjači svjetski satelitski operater i s njima radimo 20 godina. Zbog toga želimo tamo imati ljude koji su direktno kod njih na projektima, da mogu odmah komunicirati, intervenirati i prepoznati potecijal za nove poslove,” objašnjava Frane.

Na naše čuđenje što za njih nismo već prije čuli, Frane nije bio iznenađen. Rekao je da sve što rade, rade za vanjsko tržište, a u Hrvatskoj im je jako važno imati priču i prepoznati brend kako bi ih ljudi prepoznali kad izađu s fakulteta te odabrali kao poslodavca.

IMG 3937

Poznati u struci Amphinicy Technologies želi biti prepoznat kao poželjan poslodavac među hrvatskim IT-jevcima, a većina zaposlenika je završila FER


Kako su se pohvalili da je njihov Blink 20 puta brži od NASA-inog softvera, zanimalo nas je kako uopće znaju funkcioniranje NASA-inog softvera te kako su uspjeli razviti tako velike brzine. Frane nam je rekao da je “Blink nastao tako da smo radili u projektima promatranja Zemlje i vidjeli da postoje hardverska rješenja koja su brza, ali su nedostupna i jako skupa pa si malo tko može to priuštiti. Što se NASA-e tiče, njihov softver se može kupiti pa čak i skinuti s njihove internetske stranice pod uvjetom da ga nećete koristiti u komercijalne svrhe. No, taj softver je poprilično spor, radi ono što treba, ali ne u stvarnom vremenu. Proučili smo NASA-in softver, vidjeli zašto je spor, a u međuvremenu su CPU-ovi toliko napredovali da se algoritmi mogu napraviti tako da rade puno stvari paralelno u više jezgri, i to je dio onoga što smo mi napravili. To znači da smo softverski jednako brzi kao i ova izrazito skupa hardverska rješenja i 20 puta brži od NASA-inog softverskog rješenja. Naravno, NASA ne stavlja TOLIKI fokus na brzinu svog softvera, jer oni imaju financije koje im omogućuju kupnju skupih hardverskih rješenja koja sam ranije spomenuo.“

 

Softver za koji svi mogu kupiti server

Za razliku od NASA-e ili ESA-e, sveučilišta, startupi u Silicon Valleyu, te manje komercijalne tvrtke koje pružaju usluge nadgledanja Zemlje si ne mogu priuštiti specijalizirane servere čija izrada traje tjednima i mjesecima, a cijena se kreće od nekoliko desetaka tisuća eura naviše. Hardver koji je specijaliziran isključivo za te misije je toliko skup zato što ima nekoliko proizvođača na svijetu koji ga rade i svojevrsni oligopol. Upravo su tvrtke koje si ne mogu priuštiti tako skupo hardversko rješenje niša prema kojoj Amphinicy Technologies cilja sa svojim softverom Blink.

„Znači, jesmo brži 20 puta i postoje rješenja isto kao naše, samo što su puno skuplja i to je zato što je naše bazirano na softveru: mi napravimo kod, vi kupite server koji je dostupan u svakoj boljoj trgovini računalnom opremom i to radi. Sam softverski dio treba običan server koji košta otprilike 2000 do maksimalno 10 000 eura, što je zanemarivo naspram servera tog tipa koji koštaju kao veći stan u Zagrebu, oko 120 000 eura,“ kaže Frane.

IMG 3917Goleme brzine Pomoću Blinka, informacije sa satelita na Zemlju putuju brzinom i do 500 MB/s, odnosno 4 Gb/s

 

Prijenos podataka u realnom vremenu za pomoć čovječanstvu

Kako postoji mnogo tipova satelita, logično je da se Blink najviše orijentirao na jednu nišu, a to su sateliti namijenjeni za udaljena snimanja. „Imate komunikacijske koji prenose podatke i koji ne zahtijevaju zahtjevnije obrade podataka, nego je to više svojevrsni stream (televizija i sl.). No međutim, postoji sve više satelita koji se bave udaljenim snimanjima: snimaju Zemlju, zgrade, snimaju fotografije u velikoj rezoluciji, ima satelita koji snimaju ultra HD video iznad većih gradova (u budućnosti i Zagreba) pa to šalju na Zemlju pa možete vidjeti gdje su prometne gužve i slično...

Imate satelite za ispitivanja atmosfere, pa oni koji imaju ultracrvene snimke da se vide razlike u temperaturi te da se mogu predvidjeti eventualne prirodne katastrofe kao što su zemljotresi ili erupcije vulkana. Za to se sve snimi jako puno podataka, a satelit je relativno nisko, u tzv. niskim orbitama oko Zemlje. On ju cijelu obiđe i snimi sve podatke, a vi ga vidite primjerice 20-ak minuta, i u tih 20-ak minuta ta golema količina podataka sa satelita mora biti prenesena na zemaljsku stanicu, primljena i obrađena, a da bi se to dogodilo, obrada mora biti jako brza,“ priča nam Frane i objašnjava da, ako se primjerice dogodi težak zemljotres u Istanbulu, a vama ta slika dođe nakon 6 sati, moguće je da se već dogodila humanitarna katastrofa. „Zbog toga treba te informacije napraviti dostupnima što prije i to je dio gdje naš Blink ulazi.“

Blink je najviše orijentiran na satelite za nadgledanje Zemlje i prijenos velike količine informacija prema zemaljskoj stanici, odnosno 90% svog rada temelji na različitim vrstama snimanja Zemljine površine. Amphinicy Technologiesu je izrazito bitan aspekt humanitarne upotrebe pa da svi kojima je potrebno mogu jako brzo vidjeti gdje će biti poplava, da dolazi tsunami, da će biti zemljotres itd., i u skladu s time što prije reagirati. „Ako tsunami i pogodi određeno područje, možete odmah vidjeti gdje je najviše pogođeno i sukladno tome slati spasilačke ekipe na najugroženije dijelove. Softver smo razvili prvenstveno iz namjere da pomognemo čovječanstvu, da se predvide katastrofe i sl.,“ istaknuo je Frane.

Obzirom na sve turbulentniji razvoj tehnologije, postavilo se sasvim logično pitanje enkripcije i zaštite podataka što ovisi o tome kako je satelitski payload napravljen. „To ne ovisi o nama i mi se na neki način prilagođavamo satelitu. Što se tiče osnovne komunikacije, u CCSDS standardu, to možemo bez problema provesti. Naš je zadatak da primimo informacije, da ih obradimo i pošaljemo naručitelju, ali nas se ne tiče je li to bio video, fotografije ili nešto drugo.“
Što se tiče brzine slanja i propusnosti, Frane nam je rekao da iako brzina slanja podataka sa satelita ovisi o radiosignalu, misije za promatranje Zemlje imaju jako veliku propusnost podataka i mogu poslati podatke na više kanala po brzinama od oko 500 MB/s, što je oko 4 Gb/s. To su brzine koje je gotovo nemoguće prevesti preko žičane mreže tako da radiosignal u dijelu ograničenja brzine više ne predstavlja problem.

IMG 3920

Satelitski operater SES Jedan od najmoćnijih operatera u satelitskoj industriji je klijent Amphinicy Technologiesa već više od 20 godina

Stručnjaci EU-a ih ocijenili najboljima


Preko programa Obzor 2020 Amphinicy je dobio inicijalnih 50 000 eura investicije i ušao u šestomjesečni program. Nakon tih mjeseci, koliko prva faza traje, kreiraju dokument o tome što industrija želi, kako najbolje plasirati rješenje, koja mora biti cijena, na koji način naplaćivati, tko ga želi kupiti... Poslije mogu tražiti financiranje u fazi dva, gdje je gornja granica 2,5 milijuna eura koji se ulažu u razvoj konačnog rješenja, na čijem dobivanju trenutno i rade. EU im je omogućio da naprave službenu studiju izvedivosti i u prvoj fazi su ih promatrala četiri neovisna evaluatora, od kojih su najčešće dvoje s tehničke strane, a dvoje su osobe s financijskim i ulagačkim iskustvom. „Ne znam tko su bili evaluatori, ali smo dobili gotovo sve izvrsne ocjene te smo ocijenjeni najboljima među svima koji su se prijavili. Mi znamo da je takav proizvod jako potreban, prisutni smo u satelitskoj industriji i u kontaktu smo s mnogim tvrtkama iz svemirske industrije koje su jako zainteresirane, neke do te mjere da žele testirati Blink softver u pravim uvjetima i na pravim satelitima, te da vidimo na europskim svemirskim misijama kako to funkcionira,“ zaključio je Frane.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

// možda će vas zanimati

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Skeniraj QR Code mobitelom i ponesi ovu stranicu sa sobom

Softver za satelite - VidiLAB - QR Code Friendly


Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.