U današnje vrijeme nedvojbeno je kako su prijenosna računala i svi drugi mobilni uređaji iznimno popularni, no stara dobra stolna (desktop) računala se još uvijek sasvim dobro drže i prilično su tražena. Usprkos tome što im mnogi već godinama predviđaju propast i nestanak s tržišta.
Ključne prednosti stolnih u odnosu na prijenosna računala svakako su značajno povoljnija cijena, kao i jednostavna mogućnost nadogradnje komponenti u budućnosti.
Ne treba zaboraviti ni činjenicu kako nam high end stolna računala jedina mogu ponuditi najbolju moguću razinu performansi. Po tom pitanju prijenosna računala još uvijek zaostaju, prvenstveno zbog ograničenja po pitanju potrošnje energije.
Napredna tehnologija
Potražnja za desktop računalima posebno je izražena u jesenskom periodu i krajem godine kada mnogi kupuju novo računalo za školu, igranje najnovijih igara ili bilo što drugo što spada pod opis posla svestranog kućnog desktop računala.
S obzirom da se tehnologije brzo mijenjaju odlučili smo posložiti ultimativni tehnološki vodič za kupnju desktop računala. Glavni cilj nam je bio da vam s nekoliko korisnih savjeta pomognemo da odaberete tehnološki napredno i najpovoljnije računalo.
Dakako, ovaj se vodič prije svega odnosi na svestrana mainstream desktop računala za kućnu uporabu. Profesionalna računala imaju neke sasvim drugačije zahtjeve. Premda valja naglasiti kako danas malo bolje mainstream računalo možete bez problema koristiti i za zahtjevnije zadaće, kao što su obrada slika i videa, ili danas toliko popularni generativni AI.
Jednostavnost korištenja, modularnost i jednostavna nadogradnja čine desktop računala danas itekako atraktivnim odabirom. Većina savjeta koji su integralni dio ovog vodiča bave se tehnološkim osobinama računala, odnosno njihovim hardverskim komponentama. Međutim, kako hardver ne ide bez softvera, dotaknut ćemo se kratko i softverskog dijela priče, odnosno operacijskih sustava za moderna desktop računala.
Ovdje se nećemo baviti periferijom, s obzirom da je ona zasebno velika priča za sebe i u dobroj mjeri uključuje subjektivnu komponentu, odnosno specifične želje svakog korisnika.
U trenutku kada krenete u nabavku novog desktop računala kako biste si pojednostavili stvari, svakako prvo definirajte osnovnu namjenu novog računala, a potom i dostupni budžet, odnosno dostupna financijska sredstva. Svjesni smo kako većina korisnika u pravilu želi što svestranije i što povoljnije računalo. Na tržištu danas postoji doista ogroman broj gotovih računala i računalnih komponenti različitih performansi i cijena, tako da je nužno na neki način definirati namjenu i ukupnu cijenu računala.
Primjerice, kupujete li računalo za školarce ili računalo koje će vam služiti za neke osnovne zadaće, nema smisla kupovati skupo računalo s tehnološki najnovijim komponentama. Za takvo što dobro će poslužiti i računalo za nekoliko stotina eura.
Kako do najisplativijeg PC-a?
S druge strane, ukoliko želite računalo na kojem ćete moći igrati najnovije igre ili pokretati zahtjevnije aplikacije onda će svakako cijena ovakvog računala s odgovarajućim performansama biti značajno veća. Ovi će zahtjevi nadalje svakako utjecati na odabir procesora, količine radne memorije, grafičke kartice.
Primjerice, ne planirate li igrati najnovije igre, možete odabrati računalo s integriranim grafičkim čipom koji je dio glavnog procesora, a koji će biti sasvim dovoljan u tom slučaju za uobičajen rad uz više nego dobre multimedijske osobine.
Vjerujemo kako ste već dosad mogli zaključiti na što ciljamo. Namjena računala i dostupni budžet u dobroj mjeri diktiraju cijenu i odabir komponenti računala. Međutim, to s druge strane ne znači kako trebate odabrati zastarjelo računalo, bez obzira na cijenu.
Obično na ovako sada već „zrelim“ tržištima, kao što je to tržište računala, postoje tehnologije i komponente koje će vam omogućiti najbolji omjer cijene i performansi. Posebno što većina danas već posjeduje desktop računalo, tako da u dobroj mjeri govorimo o nadogradnji novijim i tehnološki naprednijim računalom.
Pritom, ukoliko vam nešto starije računalo radi bez problema i udovoljava vašim zahtjevima, nema potrebe za kupnjom novog.
Jedan od razloga za kupnju novog može biti u slučaju da starije računalo više ne podržava novije operacijske sustave. Upravo sada imamo primjer da Microsoft službeno uskoro više neće omogućiti podršku i sigurnosne zakrpe za Windows 10, tako da ste prisiljeni koristiti Windows 11. Međutim, ako vam starije računalo ne podržava Windows 11, onda dolazimo do situacije u kojoj će određeni broj korisnika potražiti novo računalo. Tako da je posljednjih godina upravo podrška za noviji i napredniji OS bila razlog nadogradnje ili kupnje novog stolnog računala.
U svakom slučaju, naš esencijalni tehnološki vodič za kupnju trebao bi vam pomoći da izbjegnete potencijalne zamke i odaberete odgovarajuće računalo za svoje potrebe.
Skup savjeta koje vam ovdje donosimo jednako će vam dobro poslužiti bez obzira kupujete li gotovo već posloženo novo desktop računalo ili se odlučite na kupnju računala po komponentama.
Savjeti
1. Hardverska platforma - tehnologija u prvom planu
Sve počinje odabirom odgovarajuće hardverske platforme koja ima ključan utjecaj na tehnološke osobine i opremljenost računala. Pod hardverskom platformom podrazumijevamo skup glavnih komponenti, odnosno chipset, matičnu ploču, radnu memoriju i procesor.
Tržištem desktop računala dominiraju AMD i Intel, a trenutno tehnološki najnovije hardverske platforme uključuju AMD-ovu AM5 (procesorski utor AM5) platformu, odnosno Ryzen procesore najnovije generacije i Intelovu platformu Arrow Lake koja uključuje Intelove procesore Core Ultra (procesorski utor LGA1851).
Ove platforme podržavaju najbržu DDR5 memoriju, kao i najmodernije PCI Express 5.0 sučelje za grafičke kartice i SSD-ove. Također omogućuju najbolju opremljenost s velikim brojem brzih USB priključaka, podršku za Gb LAN i bežičnu mrežu najnovije generacije, kao i druge napredne osobine.
Intelovi Arrow Lake procesori posjeduju i integriranu zasebnu hardversku AI jedinicu.
S druge strane, na tržištu još uvijek možemo naći računala i komponente koje se baziraju na nešto starijim hardverskim platformama, kao što su AMD-ova AM4 i Intelova platforma koja uključuje Raptor Lake procesore 13. i 14. generacije (procesorski utor LGA1700). Pritom valja reći kako je Intelova hardverska platforma koja uključuje Raptor Lake procesore nešto naprednija, jer podržava i DDR4 i DDR5 memoriju, te u nekim slučajevima i PCI Express 5.0.
AMD-ova AM4 platforma podržava isključivo sporiju DDR4 memoriju.
Prednost ovih nešto starijih platformi je svakako povoljnija cijena svih komponenti, što vam omogućuje da posložite vrlo isplativo računalo. Međutim, budite svjesni kako računalo temeljeno na AMD-ovoj AM4 ili Intelovoj LGA 1700 platformi ima vrlo ograničene mogućnosti za nadogradnju, te kako DDR4 memorija za koju godinu neće biti dostupna na tržištu. Također, ako odaberete računalo na ovim starijim platformama, pazite da izaberete matičnu ploču s novijim chipsetima kao što su B550 i X570 kod AMD-a ili B760 i Z790 kod Intela.
2. Procesor - srce računala
Kada govorimo o odabiru procesora i performansama, danas u najvećoj mjeri na brzinu pojedinog procesora utječe broj dostupnih jezgri. Dakako, i radni takt koji danas mjerimo u GHz ima važnu ulogu, ali ne tako presudnu kao ranije. Samim time, prilikom odabira procesora prvenstveno valja obratiti pažnju na broj jezgri.
Ovdje napomena kako određeni procesori podržavaju HyperThreading (SMT kod AMD-a) što efektivno znači udvostručenje broja dostupnih logičkih jezgri u odnosu na fizičke jezgre.
Preporuka je danas svakako minimalno odabrati moderan procesor s barem šest fizičkih jezgri (12 logičkih) za optimalne performanse. Četverojezgreni procesori su polako stvar prošlosti i prisutni samo u kategoriji iznimno jeftinih računala.
Za jača gamerska i high end računala je preporuka odabir procesora s 8, 12 ili 16 jezgri. Jasno, broj jezgri nije jedini koji utječe na performanse. Primjerice, količina brze priručne memorije (L3 cache) u velikoj mjeri poboljšava performanse u igrama, pa tako primjerice AMD-ova serija X3D procesora s dodatnim cacheom danas omogućuje najbolje performanse u igrama. Rekli bismo kako je trenutno procesor novije generacije s osam jezgri optimalan odabir.
U ovom trenutku neki od tehnološki najpopularnijih modela procesora svakako su s AMD-ove strane Ryzeni 9000 serije temeljeni na Zen 5 jezgrama kao što su 9700X, 9900X i 9950X, te posebno za gaming pogodni modeli poput 9800X3D.
S druge strane, kod Intela valja izdvojiti najnovije Arrow Lake modele kao što su Core Ultra 9 285K i Core Ultra 7 265K. Međutim, na tržištu ima još dosta nešto starijih Intelovih Raptor Lake procesora koji omogućuju odličan omjer cijene i performansi kao što su Core i5 14600K ili Core i7 14700K.
Što se tiče nešto starijih AMD-ovih AM4 procesora, iznimno su još uvijek popularni modeli Ryzen 5 5600X i Ryzen 7 5700X, te za gamere posebno zanimljiv Ryzen 7 5700X3D. Valja ipak reći kako su neki od ovih procesora danas sve teže dostupni.
3. Radna memorija - što više to bolje
Prilikom odabira radne memorije potrebno je obratiti pažnju na dvije stvari. Svakako prije svega vrstu, odnosno generaciju memorije, te potom i na sam kapacitet. Naime, trenutno na tržištu imamo dvije osnovne vrste RAM memorije. Tehnološki najnovija i najbrža je DDR5 memorija, a nešto starija i sporija je DDR4 memorija. Pritom valja reći kako odabir hardverske platforme, odnosno chipseta i matične ploče, uvjetuje i vrstu radne memorije koju možete koristiti.
Računala temeljena na starijim platformama u pravilu koriste DDR4 memoriju, a novija DDR5. Preporuka je odabrati noviju DDR5 radnu memoriju ukoliko kupujete novo računalo. DDR4 danas ima smisla jedino kod nekih jeftinijih računala, no valja uzeti u obzir kako ovu vrstu memorije za koju godinu nećete moći više nadograditi.
Kada govorimo o kapacitetu radne memorije, danas je 16 GB radne memorije donji minimum za koliko-toliko ugodan rad. Međutim, za gaming računala svakako je preporuka 32 GB radne memorije. Za one koji se pak namjeravaju baviti posebno zahtjevnim zadaćama niti 64 GB neće biti naodmet.
Pritom imajte na umu kako je uvijek preporuka radnu memoriju koristiti u dual channel konfiguraciji koja uključuje dvije istovjetne memorijske pločice. Na taj način ćete ostvariti optimalne performanse.
Što se tiče same brzine radne memorije, ona često i nije najvažnija. Svakako izbjegnite kupovanje posebno skupih DDR5 memorijskih modula veće brzine. Memorija brzine od oko 6.000 MHz bit će sasvim dovoljna za više nego zadovoljavajuće performanse.
Optimalne brzine nešto starije DDR4 memorije u pravilu uključuju memorijske module brzine 3.200 ili 3.600 MHz.
Većina modernih matičnih ploča posjeduje u pravilu četiri utora za memorijske module što omogućuje kasnije jednostavniju nadogradnju. Zato uvijek gledajte da imate barem dva slobodna memorijska utora na ploči za potencijalnu nadogradnju.
4. Pohrana podataka - SSD za optimalnu brzinu
Tvrdi diskovi su definitivno daleka prošlost. Tržištem računala već dulji niz godina dominiraju Solid State diskovi koji nemaju pokretnih dijelova i temelje se na NAND Flash čipovima. Iz godine u godinu, SSD-ovi su sve brži i jeftiniji. Danas najmoderniji SSD-ovi uključuju korištenje NVMe protokola i koriste najnovije sabirnice za prijenos podataka, poput PCI Expressa 5.0.
U svakom slučaju, za moderna računala preporuka je korištenje bržeg NVMe SSD-a kao glavnog diska na koji ćete instalirati operacijski sustav. S obzirom na današnje cijene u velikoj većini slučajeva svakako se preporučuje disk kapaciteta od barem 1 TB. Za zahtjevnije korisnike i gamere ovaj kapacitet valja udvostručiti.
Kada govorimo o performansama modernih PCIe NVMe diskova, najisplativiji odabir su PCIe 4.0 NVMe diskovi. Brzina ovih diskova doseže 7.500 MB/s po pitanju sekvencijalnog čitanja i zapisivanja, što će većini korisnika biti sasvim dovoljno. Ukoliko govorimo o posebno jeftinim računalima i PCIe 3.0 diskovi dolaze u obzir, i to što većeg kapaciteta.
Nikako se u današnje vrijeme ne preporučuje korištenje tvrdog diska ili SATA SSD-a kao glavnog diska unutar računala. Ove vrste diskova mogu dobro poslužiti za skladištenje podataka, pri čemu možete odabrati diskove posebno velikog kapaciteta.
U ovom smislu smatramo kako je danas vrlo važno da računalo bude opremljeno s većim brojem M.2 utora za NVMe diskove. Na ovaj način ćete jasno moći jednostavno nadograditi računalo bržim i većim diskom.
Druga opcija svakako su vanjski SSD diskovi kojima jednostavno i brzo možete povećati kapacitet računala. Danas neki modeli vanjskih diskova omogućuju odlične performanse, a koriste USB-C sučelje.
U svakom slučaju, bilo koji moderniji NVMe SSD danas će biti optimalan odabir za ponajbolje performanse modernog računala. Odaberete li pritom NVMe disk većeg kapaciteta, nećete morati toliko brzo posegnuti za nekim drugim rješenjem za povećanje prostora za pohranu.
Računala temeljena na starijim platformama u pravilu koriste DDR4 memoriju, a novija DDR5. Preporuka je odabrati noviju DDR5 radnu memoriju ukoliko kupujete novo računalo. DDR4 danas ima smisla jedino kod nekih jeftinijih računala, no valja uzeti u obzir kako ovu vrstu memorije za koju godinu nećete moći više nadograditi.
Kada govorimo o kapacitetu radne memorije, danas je 16 GB radne memorije donji minimum za koliko-toliko ugodan rad. Međutim, za gaming računala svakako je preporuka 32 GB radne memorije. Za one koji se pak namjeravaju baviti posebno zahtjevnim zadaćama niti 64 GB neće biti naodmet.
Pritom imajte na umu kako je uvijek preporuka radnu memoriju koristiti u dual channel konfiguraciji koja uključuje dvije istovjetne memorijske pločice. Na taj način ćete ostvariti optimalne performanse.
Što se tiče same brzine radne memorije, ona često i nije najvažnija. Svakako izbjegnite kupovanje posebno skupih DDR5 memorijskih modula veće brzine. Memorija brzine od oko 6.000 MHz bit će sasvim dovoljna za više nego zadovoljavajuće performanse.
Optimalne brzine nešto starije DDR4 memorije u pravilu uključuju memorijske module brzine 3.200 ili 3.600 MHz.
Većina modernih matičnih ploča posjeduje u pravilu četiri utora za memorijske module što omogućuje kasnije jednostavniju nadogradnju. Zato uvijek gledajte da imate barem dva slobodna memorijska utora na ploči za potencijalnu nadogradnju.
5. Grafička kartica - najskuplja komponenta modernog PC-a
Posebno nezahvalna tema je odabir grafičke kartice. Posebno s obzirom na situaciju na tržištu kartica proteklih godina i sve veće i veće cijene novih, pogotovo high end, modela.
Za jeftinija računala namijenjena prvenstveno pregledavanju web stranica, radu s uredskim aplikacijama i bazičnoj multimediji, ne treba vam zasebna grafička kartica. Velika većina novijih procesora posjeduje integrirani grafički procesor koji je dovoljno dobar za ovakvu namjenu. U ovom slučaju je svakako preporuka instalirati minimalno 16 GB nešto brže radne memorije, jer će integrirani grafički čip koristiti sistemsku memoriju za svoje potrebe.
Dakako, većina će ipak odabrati računalo sa zasebnom grafičkom karticom, prije svega kako bi imali mogućnost pokretanja i igranja novijih igara. Danas na tržištu imamo ogroman raspon cijena novijih grafičkih kartica od 300 do 3.000 eura. Zato nije nimalo lako dati neku općenitu preporuku. Često će grafička kartica biti najskuplja komponenta unutar računala.
Ono što je po nama vrlo važno je prije svega odabrati tehnološki što noviju i napredniju grafičku karticu, te grafičku karticu s dovoljnom količinom videomemorije. Posebno je danas količina videomemorije važna, ne samo za novije igre, već i za druge aplikacije poput video obrade ili generativnog AI-ja.
Svakako je preporuka danas odabrati grafičku karticu s minimalno 8 GB videomemorije. S druge strane, za zahtjevnije korisnike i igrače, kartice s 12 ili 16 GB bit će puno bolji odabir.
Također je važno odabrati karticu što novije generacije. Nvidia je danas dominantna na tržištu grafičkih kartica, a njihove RTX kartice novije generacije podržavaju tehnologije poput DLSS-a i samostalnog generiranja frameova putem AI-ja.
Kada govorimo o Nvidijinim karticama, preporuka je odabrati karticu najnovije RTX 5000 generacije ili neki model prethodne RTX 4000 serije. S druge strane, kod AMD-a imamo najnoviju RDNA 4 seriju kartica, odnosno Radeone RX 9000 serije, te nešto starije RX 7000 kartice. Intel je također odnedavno prisutan na tržištu zasebnih grafičkih kartica, no njihove kartice vam u pravilu trenutno ne bismo preporučili.
6. Opremljenost - u korak s vremenom
Odgovarajuća opremljenost i tehnološki korak s vremenom svakako su vrlo važna osobina modernih desktop računala. Zato prilikom odabira novog računala ponajprije pripazite na opremljenost i podršku za nove tehnologije.
Na ove osobine ponajviše utječu chipset i odabir matične ploče. Moderna računala više klase danas obično podržavaju PCI Express 5.0, dolaze s velikim brojem M.2 priključaka za novije NVMe diskove, a danas je također sve češća integrirana podrška za najmoderniju bežičnu mrežu kao što je WiFi 7, kao i podrška za brži 2,5 Gb LAN. Nadalje, vrlo je važno da računalo posjeduje što veći broj USB priključaka. Poželjno je da ih bude 10-12. Također, novije ploče posjeduju veći broj bržih USB 3.2 Gen 1 i Gen 2 priključaka, kao i recimo USB 4 ili Thunderbolt priključke koji omogućuju iznimne brzine prilikom korištenja vanjskih diskova i sl.
Nadalje, planirate li koristiti integrirani grafički čip, poželjno je da ploča bude opremljena modernim videoizlazima kao što su DisplayPort 1.4 ili HDMI 2.0. Na taj način možete dobiti sliku odgovarajuće kvalitete na svojem monitoru uključujući i prikaz 4k rezolucije pri 60 Hz osvježavanju.
Jeftinija računala temeljena na starijim hardverskim platformama odnosno chipsetima, u pravilu podržavaju PCIe 4.0 ili 3.0, imaju osjetno manji broj M.2 NVMe priključaka za diskove (svega 1 ili 2), a pritom nemaju integriranu bežičnu mrežu. Također imaju manji broj bržih USB priključaka, te većinom dolaze s isključivo Gb LAN priključcima.
Kupujete li ploču ili računalo temeljeno na starijoj platformi, svakako osigurajte da ploča posjeduje PCIe 4.0 x16 priključak za grafičku karticu. Ovo omogućuje da kartice rade optimalno, a to uključuje i najnoviju generaciju kartica.
Nadalje, planirate li koristiti veći broj dodatnih diskova, provjerite koliko dostupnih SATA priključaka ima pojedina matična ploča. Obično se radi o četiri SATA priključka, no neke nećete moći koristiti ako paralelno koristite moderan NVMe PCIe disk.
7. Dizajn i veličina kućišta - manje ili veće, izbor je vaš
Dizajn, vanjski izgled, odnosno veličina kućišta na prvi pogled su stvar osobnih preferencija, no mogu u velikoj mjeri utjecati na odabir komponenti. Primjerice, odaberete li manje kućište, morat ćete koristiti matičnu ploču manjih dimenzija.
U svakom slučaju, danas su nekakav standard klasična mid tower ATX kućišta koja omogućuju dovoljno prostranu unutrašnjost za smještaj komponenti i odgovarajuće hlađenje. Posebno je hlađenje vrlo važno. Odaberete li moćnije komponente, prije svega procesor i grafičku karticu, to znači i osjetno veću potrošnju energije i veće zagrijavanje.
Zbog toga je uputno odabrati prostranije kućište s dobrim mogućnostima po pitanju hlađenja i većim brojem instaliranih ventilatora. Novija gamerska kućišta u pravilu imaju mesh, rupičastu prednju masku, a mnoga dolaze i s većim brojem osvjetljenih RGB ventilatora.
Odabir manjeg kućišta ima svoje prednosti u obliku manjeg zauzeća prostora. Međutim, u manja kućišta nećete moći instalirati posebno velike grafičke kartice, a i mogućnosti hlađenja su ograničene.
Danas su popularna računala manjih dimenzija, unutar Mini ITX kućišta. Ovakva računala izgledaju odlično, no budite svjesni kako ovakve dimenzije znače i nešto slabije performanse, a i posebno je teško ostvariti odgovarajući balans između adekvatnog hlađenja i male razine buke. Međutim, računala malih dimenzija svakako su dobar odabir imate li određena ograničenja po pitanju prostora i smještaja računala.
Dakako, vizualni izgled samog kućišta računala mnogima će biti vrlo važan, no nemojte da bude i presudan. Funkcionalnost i kvaliteta izrade kućišta neka budu jednako važni. Ukoliko sami birate kućište odlučite se za nekog provjerenog proizvođača. Također gledajte da kućište s prednje strane ima što više USB priključaka, priključaka za slušalice i mikrofon, kao i barem jedan moderniji USB-C priključak. Kućišta više klase imaju daleko veći broj opcija, odlikuju se modularnim dizajnom, a neka imaju posebne dodatke poput zasebnog držača za grafičku karticu.
8. Hlađenje - zrak ili voda?
U svakom slučaju, svima nam je cilj posjedovati što hladnije i što tiše računalo. Kvalitetno hlađenje je svakako prilično važno. Pritom možemo govoriti o dvije osnovne komponente koje utječu na hlađenje računala.
Prvenstveno je riječ o dizajnu kućišta i samom hlađenju unutar kućišta koje bi trebalo uključivati barem tri ventilatora (jedan sa stražnje i dva s prednje strane). Veći broj ventilatora omogućit će još bolje hlađenje, a pritom je važno da imate odgovarajuće mogućnosti kontrole brzine vrtnje kako biste buku zadržali u prihvatljivim granicama.
Druga komponenta hlađenja odnosi se na pojedinačno hlađenje komponenata, prije svega procesora i grafičke kartice, ali i primjerice SSD diskova. Po pitanju hlađenja procesora imamo mogućnost zračnog ili vodenog hlađenja. U velikoj većini slučajeva, kvalitetan zračni hladnjak za procesor je najbolji i najisplativiji odabir. Popularna All-in-One vodena hlađenja efektno izgledaju i dobro hlade, ali značajno poskupljuju svako računalo. Zato vodeno hlađenje ima smisla samo kod high end računala.
Što se tiče pak hlađenja grafičke kartice, ovdje je dobro odabrati karticu s kvalitetnijim rashladnim sustavom s primjerice tri ventilatora. Međutim, izbjegnite nepotrebno skupe modele grafičkih kartica, posebno u mainstream klasi grafičkih kartica.
Pojedini NVMe diskovi posjeduju zasebne pasivne hladnjake, dok u drugim slučajevima istu ulogu ima hladnjak na samoj matičnoj ploči. Ne treba zanemariti hlađenje diska, jer u suprotnom može doći do pada performansi ili oštećenja.
Dakako, ukoliko nabavite računalo s high end komponentama koje troše mnogo energije i shodno tome se dosta zagrijavaju, morate biti spremni i na nešto veću buku. Danas kod modernih računala imamo dosta detaljne mogućnosti podešavanja brzine ventilatora i hlađenja, bilo da je riječ o procesoru, grafičkoj kartici ili ventilatorima kućišta. Često je ove prilagodbe moguće izvesti pomoću zasebnog softvera, odnosno posebne aplikacije pojedinih proizvođača ploča ili hlađenja.
9. Napajanje i potrošnja energije - osigurajte dovoljno snage za stabilan rad
Jedna od glavnih prednosti modernih high end desktop računala svakako su ponajbolje moguće performanse. Sve skupa prati i velika potrošnja energije. Najveći potrošači energije svakako su moderni procesori s velikim brojem jezgri i najnovije grafičke kartice visoke klase.
Samim time, moderno mainstream računalo zahtijeva odgovarajuće kvalitetno napajanje za stabilan rad. Snaga napajanja dosta ovisi o odabranim komponentama. Ukoliko govorimo o high end računalu, onda bismo rekli kako je 850 W danas nekakva prava mjera, a u nekim slučajevima ni 1.000 W nije naodmet. Pritom je vrlo važno da napajanje bude što energetski učinkovitije. Na taj način će računalo raditi efikasnije uz manju potrošnju i manje zagrijavanje.
Danas je preporuka svakako napajanje s 80 Plus Gold certifikatom energetske efikasnosti. Dakako, još bolji odabir su 80 Plus Platinum napajanja, ali su takva napajanja i znatno skuplja.
Moderna high end napajanja podržavaju najnovije standarde kao što su ATX 3.1 i PCI 5.0, što uključuje podršku za 16-pinski 12VHPWR priključak za najnovije grafičke kartice.
Ukoliko govorimo o jeftinijim računalima s manje rastrošnim komponentama, bit će vam dovoljno i napajanje manje snage, primjerice, 650 W. Međutim, nije naodmet ugraditi ili nabaviti računalo s malo jačim napajanjem. Premda vam se u prvi mah može učiniti pretjeranim, ovakvo napajanje omogućit će vam jednostavnu nadogradnju moćnijim komponentama u budućnosti.
Također moderna napajanja su energetski najučinkovitija kada rade negdje s 50-60% opterećenja. Tako da je napajanje snage 650 W u biti optimalno za računalo koje troši 300-400 W pod nekakvim značajnim opterećenjem. Također, snažnije napajanje omogućit će onim hrabrijim korisnicima da izvuku dodatne performanse iz svojeg računala pomoću overclockiranja, pri čemu neće biti problema sa stabilnošću u radu.
U svakom slučaju, kvalitetno i dovoljno snažno napajanje jamstvo je stabilnog rada svakog računala, tako da tu ne treba štedjeti.
0. Operacijski sustav - Windows ili Linux?
Na kraju, kako bi vaše novo računalo radilo i kako biste ga mogli koristiti, trebat će vam odgovarajući moderan operacijski sustav. Nema sumnje kako je Windows posve dominantan OS na tržištu mainstream računala za kućne korisnike.
Trenutno je aktualna verzija Windows 11, preciznije 24H2, a uskoro nam stiže 25H2. U svakom slučaju, Windows 11 je preporuka za moderan kućni PC. Također, ukoliko možete, svakako odaberite Pro verziju Windowsa 11 koja ima daleko više opcija.
Windows 10 je na kraju svojeg puta i službeno više neće biti podržan od strane Microsofta nakon 25. listopada ove godine. Još uvijek je moguće nabaviti Windows 10 po povoljnijoj cijeni, pa ga poslije nadograditi na Windows 11.
U nekim slučajevima proizvođači i sastavljači gotovih računala u paketu s kupljenim računalom nude i odgovarajuću verziju Windowsa, ili operacijski sustav možete kupiti zasebno. Posebno ako planirate igrati najnovije igre, nabavka Windowsa 11 se čini kao jedini izbor. Ili možda nije tako?
Naime, pojedine distribucije Linuxa (primjerice Bazzite ili Valveov SteamOS) u posljednje vrijeme su prije svega orijentirane prema gamerima i kućnim korisnicima. Svojim sučeljem, jednostavnošću instalacije i mogućnošću igranja najnovijih igara predstavljaju svojevrsnu besplatnu alternativu Windowsima.
Međutim, treba ipak imati u vidu kako Linux još uvijek po pitanju kompatibilnosti s raznim uređajima i ponajviše kompatibilnosti s velikim brojem aplikacija i igara nije ni blizu Windowsima. Zbog toga je Linux svakako prikladniji za malo vještije i iskusnije korisnike koji ne očekuju da im odmah sve radi besprijekorno.
Dakako, ovdje je dosta važna i podrška po pitanju upravljačkih programa, posebno za grafičke kartice. Nvidia i AMD danas nude daleko bolju i ažurniju podršku i novije upravljačke programe za Linux, no ipak to sve skupa dosta zaostaje za podrškom kod Windowsa.
U konačnici, čini se kako je Windows 11 trenutno optimalan odabir za moderna, kućna računala namijenjena prije svega igranju igara.
